U prvoj polovici ove godine udruge Zora (Čakovec), K-Zona (Zagreb), LORI (Rijeka), Pobjede (Osijek) i BONSAI (Dubrovnik) zajednički su provele istraživanje “Rodna ravnopravnost u vrednovanju rada i zadovoljstava radom u organizacijama civilnoga društva” u sklopu projekta “Rodno ravnopravan utjecaj u lokalnim zajednicama” podržanog od Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Cilj istraživanja bio je ispitati vrednovanje rada i zadovoljstvo radom u organizacijama civilnoga društva s naglaskom na rodnu ravnopravnost, ispitati utjecaj i vrednovanje angažmana žena u organizacijama civilnoga društva, ispitati uvjete rada u udrugama te podršku okruženja te istražiti poteškoće s kojima se udruge susreću u svom radu.
U istraživanju je sudjelovalo 109 udruga iz 13 županija RH (naglasak na 5 županija gdje djeluju provoditelji projekta), a koje imaju najmanje 1 zaposlenika/cu, kao i 213 zaposlenika udruga na vodećim pozicijama (nisu sudjelovale udruge koje rade prema posebnim propisima – sportske, vjerske..).
U ispitanim udrugama većinom rade žene u odnosu od 81% žena i 19% muškaraca. No, istraživanje je pokazalo kako i u udrugama ima rodno neujednačene podjele moći, jer dok žene većinom donose odluke na svakodnevnoj razini i vezano uz svakodnevno poslovanje, muškarci prednjače u strateškom odlučivanju, upravljanju udrugama te u većoj mjeri donose odluke o aktivnostima projekata. Istraživanje je potvrdilo i tvrdnju kako više žena volontira u odnosu od 74% žena i 26% muškaraca.
Istraživanje je pokazalo čitav spektar problema s kojima udruge suočavaju. Najveći problemi svih ispitanih udruga je svakako nedostatak financijskih sredstava, zbog čega je svaka treća udruga bila prisiljena dati otkaz kompetentnom članu tima čime se značajno oslabljuju njihovi kapaciteti. Također većina udruga smatra da nema dovoljnu podršku svoje lokalne samo/uprave (67%), da je suradnja udruga i državnih institucija slaba (76%), smatraju da je njihov rad premalo vrednovan od strane javnosti (71%). Samo 36,7% udruga koristi prostor besplatno.
Istraživanje pokazuje da ljudi koji mahom brinu o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva građana RH, pružaju socijalne usluge i rade na razvoju zajednice zbog tog angažmana doživljavaju razne pritiske okoline, da često nisu u mogućnosti ostvariti vlastiti život jer nemaju vremena za svoju obitelj i slobodne aktivnosti, odgađaju zasnivanje obitelji i često ne mogu dobiti stambeni kredit zbog financijske nestabilnosti. 64% ispitanika/ca je doživjelo burnout u posljednjih 5 godina, a čak 37% više puta.
U ispitanim udrugama mahom rade žene (81%), visokoobrazovane osobe (74%), a 70% ih radi za plaću koja je niža od prosječne HR plaće. 92,5% ih odrađuje veliki broj prekovremenih sati koje nikad nisu plaćene u čak 75% slučajeva. Unatoč svemu navedenom, samo 2% zaposlenika u udrugama u RH u potpunosti je nezadovoljno svojim poslom, što je u skladu sa rezultatima vrijednosti koje utječu na motivaciju zaposlenika/ca za rad u udruzi (na prvom mjestu je stvaranje bolje budućnosti i postizanje društvene promjene, a na zadnjem mjestu stjecanje novca).
Iako je očito, kako su u želji da drugima ostvare fundamentalna ljudska prava, sami pružatelji socijalnih usluga i na neki način sami postali osjetljiva skupina, zadovoljni su svojim poslom, promjenama koje čine u svojoj zajednici, te ih namjeravaju činiti i dalje. Navode potrebu sudjelovanja na edukacijama, razvoja sebe i udruga u kojima djeluju, te želju za boljom suradnjom s lokalnim samo/upravama i institucijama.
Istraživanje u Međimurskoj županiji
U Međimurskoj županiji je u istraživanju sudjelovalo 8 udruga. Osim istraživanja odrađena je i fokus grupa na kojoj su sudjelovali predstavnici/ce 11 udruga, kao i individualni sastanci u 8 udruga i 29 zaposlenika/ica udruga. Teme koje su obradili bile su: funkcioniranja udruga iz MŽ, izazovi rada u lokalnoj zajednici, prepreke i moguća rješenja, kao i kreiranje smjernica za unaprjeđenje rada i uvjeta rada u organizacijama civilnoga društva u Međimurskoj županiji.
U upitniku procjene problema udruga tijekom 2013. godine na prvom mjestu se našlo: 1. Država i lokalna samouprava imaju male fondove; 2. Nedostatak financijskih sredstava općenito te 3. Financiranje projekata s premalim iznosima. Suradnja s jedinicama lokalne i regionalne samouprave iskristalizirala se kao goruća stvar koju je potrebno unaprijediti, te su u skladu sa time kreirane zajedničke smjernice i preporuke za poboljšanje suradnje organizacija civilnog društva sa Međimurskom županijom i Gradom Čakovcom.
Sve ispitane udruge navele su barem 1 situaciju u kojoj su se osjetile izigrano, zbog čega im je bilo onemogućeno normalno funkcioniranje odnosno provedba projekta. Zajednički je donesen skup zahtjeva/preporuka za promjene koje bi u budućnosti mogle značajno poboljšati suradnju i međusobne odnose, a sve u korist stanovnika/ca grada i županije za koje i organiziraju aktivnosti, projekte i programe u sklopu udruga.
“Preporuke za poboljšanje suradnje organizacija civilnog društva sa Međimurskom županijom i Gradom Čakovcom te ostalim JLS, proistekle iz istraživanja “Rodna ravnopravnost u vrednovanju rada i zadovoljstava radom u organizacijama civilnoga društva“
1. Raspisivanje natječaja za financiranje projekata i programa udruga na iznos koji je u proračunu osiguran
U razumijevanju trenutne gospodarske situacije, organizacije civilnog društva Međimurske županije ne traže povećanje iznosa koji Grad, Županija ili ostali JLS mogu izdvojiti. Međutim, iz godine u godinu suočeni smo sa činjenicom kako se iznosi na koje smo sklopili ugovore ne isplaćuju, ne isplaćuju u potpunosti ili se isplaćuju zadnjih dana godine.
U slučaju neisplate stavljeni smo u nezavidnu situaciju u kojoj moramo zvati ili obilaziti Grad/Županiju/JLS kako bi nam se isplatio barem dio sredstava, ostavljajući utisak da “stalno nešto želimo i tražimo”. Istovremeno, zbog toga nismo u mogućnosti realizirati započete projekte što u nekim slučajevima može rezultirati i gubljenjem potpore drugih donatora koji sufinanciraju projekt, kao i mogućim vraćanjem sredstava zbog nerealiziranog projekta.
Udrugama se dešavalo da se zbog neisplate ugovorenih sredstava za određene aktivnosti koje trebaju biti realizirane u vrlo određenom vremenskom razdoblju zadužuju da bi projekt realizirali, a ugovorena sredstva nikad nisu bila uplaćena. To je udrugama stvorilo velike dugove i probleme u radu, jer udruge nemaju nespecificirana sredstva kojima bi te dugove mogli pokriti.
U slučaju isplate zadnjih dana u godini stavljate nas u nezavidnu situaciju jer, kao što je gore spomenuto, mi sredstva za projekt za koji smo aplicirali na vaš natječaj i koja su nam odobrena, trebamo potrošiti u određenom vremenskom periodu. Sredstva vezana uz projekt moraju biti potrošena u tekućoj godini jer projekt većinom traje najkasnije do 31.12., a ako ih dobijemo zadnjih nekoliko dana u godini- sredstva se više ne stignu utrošiti (osim u slučaju refundacije).
Stoga smatramo da bi sredstva trebala biti isplaćena u prihvatljivom vremenskom razdoblju tijekom godine, kada se projekt i realizira. Kako bi se smanjili problemi koji iz godine u godinu nastaju zbog gore navedenog, apeliramo na to da se natječaji raspisuju isključivo na sredstva koja su osigurana za isplatu, o kojem god ukupnom iznosu da se radi. Važnije nam je da znamo na čemu smo i da smo sigurni da ćemo određene aktivnosti moći provesti ili da nismo ništa dobili te da se u tom slučaju ne upuštamo u realizaciju određenih aktivnosti, nego da imamo sklopljene ugovore na iznose koji se nikada neće realizirati.
2. Poštivanje ugovora i promjena uvjeta ugovora
Ugovor je službeni dokument koji opisuje obveze i odgovornosti obje ugovorne strane. Smatramo da je neozbiljno da su u ugovorima koje potpisujemo stavke koje automatski ugovor pretvaraju u nevažeći:
– pod uvjetom da su proračunska sredstva u XY godini dostatna za navedenu isplatu.
– Korisnik sredstava izjavljuje da se odriče prava na potraživanje sredstava iz članka1 ovog ugovora u slučaju da proračunska sredstva za XY godinu nisu dostatna za isplatu.
– Grad zadržava pravo promjene iznosa iz čl.2 ovog ugovora u skladu sa raspoloživim sredstvima u Proračunu Grada.
Još jednom se pozivamo na način kojim se ovo može izbjeći, pa ovakve stavke neće biti potrebno ni stavljati u ugovor, a to je raspisivanje natječaja na sredstva koja su osigurana.
3. Jasni uvjeti provedbe
Udrugama se često odobrava puno manji iznos nego su u prijavi na natječaj zatražili. No, pri potpisivanju ugovora ne traži se dostava novog budgeta. Stoga je slučaj da udruga traži primjerice 20.000 kn, odobreno joj je 7.000 kn, ali nigdje nije definirano na koje stavke prvotno apliciranog budgeta je sredstva moguće utrošiti.
Istovremeno, u dokumentima je navedeno “Korisnici koji program neće realizirati ili će sredstva iskoristiti nenamjenski primjeni će iznos biti obvezni vratiti u proračun.” Predlažemo da se kod potpisivanja ugovora dostavlja novi budget, kako je praksa kod ostalih donatora, kako bi i mi i vi znali za što točno ta sredstva od prvotnog budgeta možemo utrošiti.
4. Transparentnost natječaja
U svrhu poboljšanja natječaja i same transparentnosti dodjele sredstava određena natječajem, ukazujemo na činjenicu kako je važno da se sredstva dodjeljuju samo udrugama koje su se prijavile na javni poziv, sukladno unaprijed definiranim kriterijima. Također, da se sredstva iz tog natječaja mogu odobriti isključivo za projekte koji su na taj natječaj i prijavljeni.
5. Ozbiljno shvaćanje partnerstava i dogovora, posebice pri EU projektima, te ispunjavanje preuzetih obveza
Pojedine ispitane udruge imale su probleme uzrokovane neispunjavanjem partnertvom preuzetih obveza. Neispunjavanje dogovora može utjecati na propast cijelog projekta, što može rezultirati i vraćanjem cjelokupnih primljenih sredstava donatora. Zajednički radimo na poboljšavanju zajednice u kojoj živimo i unapređenju života stanovnika u cijeloj Međimurskoj županiji, te u tom radu udruge daju sve od sebe.
Smatramo da samo multisektorskim i sustavnim radom možemo imati zadovoljavajuće rezultate, te u tom procesu apeliramo da sa prema nama ophodite kako bi se ophodili i svim vašim ostalim partnerima. “
