Po kojim kriterijima će se završeni osmaši ove godine upisivati u srednje škole, još se ne zna. Službenih je informacija iz Ministarstva obrazovanja malo i svode se na to da je “trenutačno u izradi konačna inačica odluke”, koja bi, kažu, trebala biti donesena uskoro. Dodaju također da su u tijeku i konzultacije sa stručnjacima za ustavno pravo te s pravobraniteljicom za djecu.
Izborni i vjeronauk
Poučeni dosadašnjim iskustvom, kad su im pojedini projekti padali na Ustavnom sudu, iz Ministarstva su sada zatražili mišljenje ustavnih sudaca hoće li nova odluka o upisima u srednje škole diskriminirati određenu kategoriju djece.
A kako neslužbeno doznajemo, na stolu se našao prijedlog po kojem bi se za upis u srednju školu vrednovale ocjene i opći uspjeh te rezultati državnih natjecanja iz znanja, primjerice, matematike, fizike, kemije i sl. te rezultati na sportskim (od 1 do 3 boda), glazbenim i likovnim natjecanjima. Iz predloženih kriterija nastojalo se izbaciti sve što bi moglo biti diskriminirajuće, kaže naš sugovornik, te dodaje da se učenje drugog stranog jezika neće bodovati.
– Drugi strani jezik izborni je predmet i, boduje li se on dodatno, onda bi se dodatno moglo bodovati i učenje informatike ili vjeronauka koji su također izborni predmeti. Ne može se jedan predmet bodovati, a drugi ne – kaže drugi naš sugovornik, član povjerenstva za izradu odluke o kriterijima upisa u srednje škole. Predlaže se i ukidanje bodovnih pragova, jer, pokazalo se, nemaju svrhu.
– Za upis u gimnaziju trebalo je minimalno 56 bodova, a znamo da se u nekim zagrebačkima nisu mogli upisati ni učenici s maksimalnih 80 bodova. U malim sredinama, u kombiniranim školama, razred gimnazijalaca, pak, ostao bi nepopunjen jer nije bilo dovoljno učenika koji su prelazili bodovni prag, odnosno minimalno 56 bodova – objašnjava nam.
Relikt prošlosti
Predsjednicu Udruge Nastavnici organizirano Sanju Lukić čudi kašnjenje objave kriterija za upis, što je, tvrdi, uznemirilo osmaše i roditelje. – Puno je dezinformacija, a ja mislim da bi trebalo bodovati uspjeh postignut u školi i natjecanja znanja – komentira S. Lukić.
Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić kaže da smo društvo nejednakih šansi, što će uskoro osjetiti i osmaši. – Dodatni bodovi relikt su prošlosti koji živi u glavama prosvjetnih vlasti. Tu nakaradu treba zauvijek napustiti – zaključuje Stipić, naglašavajući da ključne moraju biti ocjene.
