Analizom žalbi potrošača, koji smatraju da se prevareni kod kupovine prehrambenih proizvoda, ROZP – regionalna organizacija zaštite potrošača utvrdila je da su prevare hranom sve učestalije. Potrošači koji se žale na prijevare u pravilu nisu prilikom kupnje provjerili vijek trajanja, deklaraciju na proizvodu, kemijski sastav i slično.
Među potrošačima vlada mišljenje da ako kupujemo kod poznatog proizvođača onda je za pretpostaviti da ćemo biti manje izloženi prijevari, jer smo se godinama kupujući proizvode kod njega uvjerili da su proizvodi kvalitetni. Je li to uvijek tako? Kod kupovine proizvoda kod nepoznatih proizvođača potrošači su malo oprezniji pa će za početak kupiti samo jedan proizvod da se uvjere u kvalitetu.
Zanimljivo je da potrošači koji su kupili pokvareno meso nisu primijetili neprirodnu boju i smrad dok nisu donijeli meso kući i počeli ga spremati.? Praćenjem i istraživanjem tržišta stručnjaci otkrivaju da su najčešće prijevare današnjice kod prodaje maslinovog ulja, meda, začina, kave, riže, voćnih sokova …
Med je lako lažirati ,kao i ostala prirodna sladila, pa proizvođači dodaju običan tekući šećer ili fruktozni kukuruzni sirup. Zato je najbolje kupovati ih izravno od proizvođača za koje znate da imaju košnice. Začini su često mješavina osnovnog začina i primjesa,kao što je zabilježeno dodavanje olova u paprike, mljeveni crni papar sadrži komadiće grančica i heljdinog brašna. Zato je najbolje kupovati začine u komadu koje možete sami samljeti.
Mljevena kava, nerijetko sadrži i slatki krumpir, korijen cikorije ili prženi grah. I u ovom slučaju je najsigurnije kupiti kavu u zrnu i sami je sameljete. Istina, danas je teže naći prženu kavu jer jednostavno tempo života više ne dozvoljava da trošimo vrijeme na takav luksuz, mljevenja kod kuće pa je trgovci i ne nabavljaju.
Voćni sokovi umjesto pravog voća, kako je reklamirano, često umjesto soka određenog voća sadrže vodu, boju, šećer i slatke umjetne arome. Uočilo se da je npr. popularno krivotvorenje soka od šipka koji se često razrjeđuje sokom od grožđa ili krušaka. Često se rade potpuno sintetički sokovi koji ne sadrže nikakve tragove pravog soka. Zato je puno polje napraviti sok od svježeg voća. Čaju dodaju običnu travu ili listove paprati.
Plodovi mora su visoko na listi prijevare jer se podvaljuje jeftinija riba umjesto skuplje. Ako je riba smrznuta teško je prije konzumacije uočiti razliku pogotovo ako je u nekom već specifičnom obliku spremnom za pripremu. Tu nam može pomoći odluka da kupujemo od nama poznatog i već provjerenog proizvođača.
Kvaliteta ekstra djevičanskog maslinovog ulja ugrožena je u cijelom svijetu. Kako ga prepoznati pravo ulje? Ekstra djevičansko maslinovo ulje se zgusne kad je hladno. U hladnjaku bi trebalo postati mutno i zgusnuti se. Osim toga ulje je zapaljivo i pamučne niti uljane lampe u ovom ulju moraju gorjeti. Najbolje je kupiti ga kod lokalnih proizvođača koje poznajete ili pronaći tvrtku čiji proizvodi imaju certifikat da je ulje čisto i organsko. Cijena nije pouzdan pokazatelj.
Voćni jogurti često uopće ne sadrže voće. Provjerite sastav namirnica na etiketi. Preporučamo vam da ipak sami napravite voćni jogurt sa svježim voćem i običnim jogurtom te ga zasladite medom. Energetska pića sadrže i po 500 mg kofeina i puna su šećera, tako da je puno bolja opcija za podizanje energije voda.
Prerađeno meso kao što su hrenovke, salame, paštete, kobasice i slični proizvodi su proizvodi sa produljenim trajanjem. Nitrati koji se dodaju za održavanje boje i sprečavanje rasta bakterija povezani su s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Zato je potrebno gotovo potpuno izbaciti takve proizvode iz prehrane.
– Nadamo se da vam je ovaj tekst pomogao da donesete odluku o tome da ćete prilikom nabave i konzumacije hrane biti obazriviji jer svakako za svoj novac možete (morate) dobiti kvalitetne namirnice, ali to puno ovisi i o vama. Kad bi potrošači pažljivo pristupali kupovini namirnica tada bi proizvođači bili prisiljeni na proizvodnju kvalitetnijih prehrambenih proizvoda, a trgovcima ne bi padalo na pamet pokušati prodati proizvode koji nisu sigurni za konzumaciju – poručuju iz ROZP-a – regionalne organizacije zaštite potrošača.
