Ljekarne u Hrvatskoj uskoro bi mogle preuzeti dio usluga primarne zdravstvene zaštite, a farmaceutsku djelatnost više se neće percipirati isključivo kao trgovinu lijekovima, najavljuju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) uoči uspostave novog modela ugovaranja s ljekarnama.
Ljekarne bi mogle preuzeti dio praćenja stanja kroničnih nezaraznih bolesnika, kaže ravnatelj HZZO-a Siniša Varga koji najavljuje podizanje farmaceutske djelatnosti iznad razine “dodavanja lijeka s police”. Usluge koje ljekarnici mogu na sebe preuzeti, ističe, HZZO im je spreman dodatno platiti.
Nove usluge u ljekarnama mogle bi značiti spas za oko 400 malih ljekarni kojima prijeti zatvaranje nakon 1. kolovoza, kada se počinje primjenjivati novi pravilnik sa značajno sniženim veletrgovinskim maržama na lijekove. Primjerice, za lijekove skuplje od 1.000 kuna, umjesto dosadašnjih osam posto marža će iznositi najviše jedan posto, piše Index.hr.
HZZO s plaćanjem ljekarnama kasni i 260 dana!
U Hrvatskoj ljekarničkoj komori upozoravaju da ljekarne već sada teško posluju, da im sustav ne plaća ni hladni pogon, a za izdavanje lijeka po receptu od HZZO-a dobivaju svega 7,15 kuna. Osim toga, kašnjenje HZZO-a u plaćanju popelo se na 260 dana, iako po zakonskim odredbama rokovi za plaćanje u zdravstvu ne bi smjeli prelaziti 60 dana.
Ljekarnici su spremni preuzeti na sebe dio dijagnostičko-terapijskih postupaka, ali očekuju da im se to primjereno plati, poručuje Tihana Govorčinović, stručna suradnica u Komori. No, naglašava da nemaju namjeru miješati se u posao i odgovornost liječnika pri postavljanju dijagnoze, ali u praćenju terapije mogu sudjelovati.
Mi smo jeftiniji i dostupniji od liječnika, samo nas sustav treba prepoznati kao zdravstvene djelatnike, poručuje Govorčinović. No, osim dobre volje, ističe, za dodatne ljekarničke usluge prethodno treba uskladiti propise, standardizirati usluge te omogućiti da i ljekarnici, putem e-kartona, dobiju uvid u zdravstveno stanje pacijenta.
