U pet mjeseci, od rujna prošle do veljače ove godine, liječnici obiteljske medicine izdali su 116.000 uputnica manje nego u prijašnjem petomjesečnom prosjeku, na lijekovima su uštedjeli 75 milijuna kuna, a liste čekanja za tri kronične bolesti – hipertenziju, dijabetes i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) umanjene su za oko 30 tisuća pacijenata.
Dostupnije informacije
Rezultat je to novog modela ugovaranja i upućivanja kojim je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje primarnoj praksi “spustio” pacijente sa spomenutim dijagnozama, a koji inače čine 60 posto ukupnih troškova za zdravstvenu zaštitu, odnosno više od devet milijardi kuna.
– Novi model ugovaranja zadržao je pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Usmjerili smo stabilne kronične bolesnike s dijagnozom dijabetesa, hipertenzije i KOPB-a potpuno u primarnu praksu. Na listama čekanja više nema 30 tisuća pacijenata s tim dijagnozama koje smo usmjerili na primarnu zaštitu i to je jedan od razloga zašto je izdano i manje uputnica.
Također, i bolnice izdaju interne uputnice tako da se 116.000 ljudi nije moralo vraćati svom liječniku po uputnicu pa se vraćati u bolnicu – objašnjava Tatjana Prenđa Trupec, zamjenica ravnatelja HZZO-a, ističući, uz manje šetanje pacijenata, i financijsku važnost i uštedu na vremenu i liječnicima i pacijentima. Novi model ugovaranja izazvao je polemike jer će previše opteretiti liječnike opće prakse i jer ide nauštrb kvalitete brige o pacijentu.
Iz HZZO-a će to demantirati i istaknuti kako su u aplikacije liječnicima opće prakse uveli panele za sve tri navedene dijagnoze. To znači, objašnjavaju, da kada kronični bolesnik dođe svojem obiteljskom liječniku, on ima odmah dostupne sve informacije o stanju kronične bolesti pacijenta.
Danska za primjer
– Kada pratite svoje kronične pacijente na pravi način manje je komplikacija i poboljšava se kvaliteta života pacijenta. Uloga primarnog liječnika više se usmjerava na preventivu, a manje na liječenje posljedica. To je kvalitetan pomak o kojem se ne govori – objašnjava T. Prenđa Trupec i ističe da je Danska dobrim praćenjem i kvalitetnijim upravljanjem tih triju dijagnoza uštedjela 30 posto i preusmjerila ta sredstva tamo gdje ih nedostaje.
Prošle je godine ovakav ugovor potpisalo 90 posto liječnika opće prakse, dok ih je pet posto više to učinilo u ovoj godini. U istom se razdoblju propisalo i 5,6 posto manje lijekova jer se liječnike, nastavlja zamjenica ravnatelja HZZO-a, stimulira da bolje i više liječe pacijenta, umjesto da napišu recept i pošalju ga dalje.
Odabirom najjeftinijeg lijeka iz skupine istovjetnih lijekova potrebnih pacijentu ušteđeno je 75 milijuna kuna u spomenutih pet mjeseci. U istom je razdoblju u bolnicama realizirano 530 tisuća uputnica manje zato što se izdaju interne uputnice.