Na portalu eMedjimurje.hr započeli smo s predstavljanjem međimurskih vinara. Protekli tjedan predstavili smo Darka Preiningera i njegova vina, a ovaj tjedan predstavljamo vina iz Vinarije Štampar.
U vinskom kutku portala eMedjimurje.hr ovaj tjedan predstavljamo Vinariju Štampar, o čijoj povijesti i viziji smo razgovarali sa Davidom Štamparom te popričali između ostalog o vinogradu, prinosima te budućim ulaganjima.
Kristijan Gačal bio je zadužen za vođenje intervjua te kušanje i evaluaciju vina. Ponosno nosi titulu 1. razine prestižnog ceha sommeliera iz Londona – Court of Master Sommelier, London. Ima dugogodišnje iskustvo u radu s internacionalnom klijentelom i iskustvom s preko 700 etiketa što domaćih što internacionalnih vina.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Davide, ispričaj nam malo o povijesti Vinarije Štampar
– Prvi vinogradi su posađeni još od vremena mog pradjeda tako da je vino u obitelji jako dugo. Na Pušipel smo posebno ponosni i njega ima najviše. Predjed je posadio 1968. godine upravo Pušipel od kojeg još danas proizvodimo vino. 1984. godine moj je djed još dosadio vinograde, pa su imali već jedan hektar što je bilo puno vinograda za jednu malu kuću u ono vrijeme.
David i Bojan Štampar
Otac Bojan Štampar, vinograde je počeo širiti 1987. godine sa sadnjom Pušipela i Muškata i to je bio njegov prvi vinograd. 1990. je posađen drugi vinograd Rajnskog rizlinga, a nakon toga i treći sa sadnicama Pinota sivog i Chardonnaya. 2000. godine sadimo sorte Graševina, Chardonnay i Pinot sivi te konačno 2004. godine upotpunjujemo asortiman sa crvenim vinom sa posađenim Cabernet Sauvignonom i Gamayom.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Kako održavate vinograde?
– Po mom mišljenju, najveća umjetnost je održavanje kondicije vinograda sa pravilnim gnojivom. Mi gnojimo naše vinograde sa stajskim gnojivom i time ostvarujemo neki naš optimum od 2 kg grožđa po trsu.
U vidu našeg tržišta sve je započelo 90-tih godina gdje smo se otpočetka pozicionirali na Zagreb. 1993. godine vinar Ante Ledić sa projektom “Vino u Hrvata” organizirao je prvu vinsku izložbu i gdje smo opet oplemenili naša vina – Chardonnay, Rajnski rizling i Graševinu sa zlatnim medaljama. Publika u Zagrebu je baš te evente pomno pratila i to nam je bila dobra odskočna daska za otvaranje tog tržišta. Zatim tu je i Vinovita gdje je moj otac tada bio na eventu cijeli tjedan i sklapao poslove. Ne mogu a da ne spomenem osim vina, još jednu velik strast moga oca – oldtimere. Doslovno je veliku zaljubljenik u njih te posjeduje veliku kolekciju motocikala. Ima jedan još od vremena drugog svjetskog rata, pa Opel “Capiten” iz 1939. godine…
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Vaše tržište?
– Trenutno imamo jake temelje prodaje u Međimurju i Varaždinu te se probijamo na Koprivničko – križevačku županiju. Sa nacionalnom scenom se u vidu trgovačkih lanaca još uhodavamo. Taj dio ide sporim koracima i svjesni smo da treba vremena te da se mi sami što više marketinški približimo ljudima.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Koje sorte biste posebno izdvojili?
– Pušipel bih izdvojio kao sortu na koju smo posebno ponosni, koja je autohtona, koja je nastala baš ovdje kod nas u Međimurju i što je povrh svega i dokazano na Agronomskom fakultetu. Još bih tu spomenuo Sauvignon kojem odgovara klima hladnijih noći za aromu, pa Muškat žuti koji je nezaobilazan, te naša kupaža crvenih sorti Cabernet Sauvignona i Gamaya pod imenom “Sveti Urban”. Brendirali smo etiketu našeg gemišt vina “POL-POL” koje se koristi za osvježavajuće, bezbrižne trenutke.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Vinogradarstvo je u obitelji Štampar obiteljski posao, je li tako?
– Apsolutno. Završio sam Agronomski fakultet s titulom magistar inženjer agronomije. Dvije godine samo kod kuće gdje sam se 100 posto predao poslu oko naše vinarije. Otac koji je glava kuće, uvijek je prisutan kada se donose bilo kakve odluke. Majka je zadužena za vinograd kroz vođenje. Mlađi brat studira ekonomiju, a najmlađi je sad završio prvu godinu na FER-u.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: U ranijem razgovoru dotaknuli smo se i plemenite plijesni Botrytis Cinere
– Većinom se koristi kod proizvodnje predikata. Naša vinarija je početkom prošlog desetljeća imala u svojoj ponudi najviše predikata. Moram spomenuti da je vinarija Lovrec (1988.), koja prva uzgojila ledenu berbu u Hrvatskoj, pa je nakon njih to pošlo za rukom S. Matanović pa onda nama kao Vinariji Štampar sa sortom Pušipel gdje su poznati vinski kritičari ocjenili da će još i treće koljeno u obitelji prepoznati ledeni pušipel kao “top” vino. Time dokazujemo da je Pušipel sorta koja se može nositi sa svim stilovima obrade i da može ići u predikat i, ako se ne varam, i u zakonu je pisano da botrytis mora biti prisutan u predikatu.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Sretan sam posebno zbog ponosa naših međimurskih vinara na vlastita vina. Vi ste mladi vinar i jako projicirate strast prema vinu koja je evidentno utkana u Vas iz povijesti Vaše obitelji, i vidi se da imate dobre zvijezde vodilje
– To je sigurno, samo dok se sjetim što je Grgić napravio sa svojim čuvenim Chardonnayem pod nazivom Chateau Montelena, berba 1973, a predstavljanje je bilo u Francuskoj 1976. godine gdje je pokopao sve silne Francuze. Tu je prisutan sa impresivnom pričom i gosp. Spurrier iz Engleske čiji je otac bio bankar i dao mu je oko 250.000 dolara da radi s njima što god hoće. Sin je otputovao u Francusku sa željom da otvori svoju vinoteku. Našao je jednu gdje je uslijed smrti svog supruga, udovica prodavala njihovu obiteljsku vinoteku. Udovica se složila sa ponudom, ali je uvjetovala prodaju na taj način da je mladi kupac morao raditi u istoj pola godine bez ikakve naknade da vidi kako sve funkcionira i da se spriječi bilo kakva druga namjena. Ovo sam Vam ispričao s razlogom što mi se jako sviđa baš taj nastup udovice, njene strasti i ljubavi prema poslu koji su ona i suprug podigli. Kasnije je Spurrier mlađi uvažao sva silna vina iz Sjeverne i Južne Amerike i s time pokazao da dobra vina postoje i izvan granica Francuske. Baš je gosp. Spurrier mlađi uvezao čuveni Chardonnay Chateau Montelena iz 1973. u Francusku i s kojom se gosp. Grgić natjecao i bio proglašen najboljim chardonnayem na svijetu.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Koliko hektara zemlje imate pod vinogradima?
– Sada imamo 7 ha vinograda, uz to imamo i partnere od kojih kupujemo grožđe. Od tog obrađujemo Pušipel koji je zastupljen na oko 4000 čokota, Muškat na 3000 čokota, Rajnski rizling itd. Sorte su nam podjednako posađene. U našoj vinoteci nudimo još i naš brend “POL-POL”, gemišt vino gdje Pušipel i Graševina čine bazu od 70 posto, a onda da zaokružimo pravi gemišt dodajemo i Rajnski Rizling te Sauvignon. Kupaža za gemišt vino ovisi i o godini te varira ovisno o količinama šećera i kiselina.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Automatizirana ili ručna berba?
– Kod nas se sve obavlja ručno. Ne vjerujem da postoji ijedna vinska kuća u Međimurju koja bere strojno. Izuzev Agromeđimurja, oni beru strojno, a kod privatnih vinara se sve obavlja ručno. Zapošljavamo do 28 berača ovisno o berbi, tj obujmu berbe. Slovenci su počeli na vinske etikete stavljati natpis “Ubrano ručno” što je vrlo bitna informacija kupcu i koja vinu odmah daje dodatnu vrijednost. To će se uskoro dogoditi i kod nas.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Bitno je istaknuti i natpis “Punjeno u vinariji”
– Da! Baš to je vrlo bitno naglasiti. Kod nas je sasvim normalno sve puniti u vinariji, dok se kod velikih svjetskih korporacija događa to da se vina pune u velikim automatiziranim punionicama.
Ti natpisi “Ubrano ručno” i “Punjeno u vinariji” su, slobodno mogu reći, svoje vrste epiteti koje vinar ponosno može staviti na svoju etiketu. Današnji kupac koji traži bolje, baš traži takve detalje na etiketi vina.
Kristijan Gačal/eMedjimurje: Kupci i vinski profesionalci su danas izašli iz granica tog davno utemeljenog vinskog svijeta te podjele na stari i novi
– Tako je. Primjerice, Kinezi danas ne kupuju vina na sanduke ili vagone, nego na vinograde. Više se ni ne zna tko je pravi vlasnik nekog Chateau-a u Francuskoj. Baš je prije neku godinu iz raznih škola i instituta u Francuskoj na temu enologije i sommelierstva izašlo 300-tinjak visoko obučenih vinskih profesionalaca – i to Kineza. Vinski svijet nije šala. Događa se velika ekspanzija.
U Kini se sade Vinogradi. Moldavija je bila vinograd Rusije i tu se opet sada događaju ozbiljne preobrazbe kroz internacionalne investitore.
Vratimo se mi natrag kod nas u Međimurje na “Festival Pušipela”, koji se događa baš ovdje u kolijevci “Urbanovog” gdje sam bio prisutan od samog početka, još kada sam pohađao osnovnu školu.Manifestacija se preselila 2007. godine u Štrigovu gdje se sve podiglo na višu razinu. Ovih dana prezentiran nam je kompletan marketing oko Pušipela i nadam se sada da će se naše vinsko društvo “Hortus Croatiae” toga prihvatiti i da će Županija imati sluha kroz buduće investicije te njihovu pomoć. Uvjeren sam da će se svima nama to višestruko vratiti.
Naša vinarija ulaže konstantno u posao i ljubav prema vinu. Najnovija tehnologija je već sad u nabavi. Gradimo još jedan podrum gdje će biti i svojevrstan gift shop gdje će kupac, posjetitelj, gost moći kupiti ne samo vino, nego sve što uz vino ide ( vadičep, raznu vinsku literaturu itd ). Inestiramo ovdje kod nas i u veliku kušaonicu vina gdje će se moći organizirati raznorazne proslave do 100 ljudi. Nudit ćmo i mogućnost da kod nas dio njih i prespava.Znamo da nam je kvaliteta neupitna, jer kod nas u Međimurju kompromisa oko vinograda nema.
Štampar nam je na evaluaciju okusa ponudio Pušipel 2011., Silvanac zeleni 2012., Muškat žuti 2011. te kupažu Cabernet Sauvignona i Gamaya nazvanu Sveti Urban iz 2009. godine.
KUŠANJE VINA I EVALUACIJA OKUSA:
PUŠIPEL 2011.
BOJA – zlatna sa laganim zelenim odsjajem
MIRIS – vrlo nježna karakterno sortna grožđana aroma sa notom zemljastog.
OKUS – početna svježina preplavljuje sa malom gorčinom na zadnje nepce i koja samo beneficira doživljaj. Gorka kiselost sa odrazuje na zrelu crvenu naranču. Fino, suho i balansirano.
HRANA – lagani sirevi, riječna ili bijela morska riba, čak i sitna divljač na bijelom vinu.
SILVANAC ZELENI 2012.
BOJA – bistra svjetlo zlatna
MIRIS – herbalni, poljsko cvijeće i trunka zelene jabuke
OKUS – zreli grožđani sa breskvom i laganom vanilijom na retrookusu. Dugotrajan i vrlo usklađen. Silvanac sa pedigreom.
HRANA – ljuta tjestenina na bazi rajčice, školjke, steak od tune
MUŠKAT ŽUTI 2011.
BOJA – kristalno bistra sunčano zlatna
MIRIS – zreli agrumi sa finim poigravanjem jasmina
OKUS – gorkasti ali iznenađujuće svježi momenti crvenog grejpa, te cvjetni med nastupa na velika vrata na završetku. Nekonvencionalan i originalan
HRANA – voćni deserti, domaći štrukli sa višnjama ili jabukama, bogate kremaste torte, te kombinacija čokolade sa gorkom narančom
SVETI URBAN – KUPAŽA CABARNET SAUVIGNON & GAMAY 2009 ; 40% – 60%
BOJA – duboko tamno crvena sa višnjastim rubom
MIRIS – višnja, te slatka trešnja sa trunkom koštunjičavog voća i nota zemljastog
OKUS – izraženi tanini koji samo beneficiraju toj finoj balansiranoj svježini i koji prate u stopu zrele šumske bobice sa plesom badema na nepcima. Potrebno dekantirati barem sat prije konzumacije. Puni potencijal se očekuje do 2020. godine. Šampion koji spava
HRANA – beefsteak u crvenom vinu, jelen ili vepar na divlje sa brusnicama, steak od tune na bogatoj demi – glace bazi, a oni smjeli će ići i do kraja sve do čokoladne lava torte ili soufflea
Sveti Urban 2, HR-40312 Štrigova
Mob +385 91 780 5583
Tel +385 40 830 184
Fax +385 40 830 506
