Vlada privodi kraju veliki projekt regionalizacije Hrvatske. Zemlja bi se trebala bazirati na pet regija, no posljednji detalji plana su na završnom brušenju i dogovoru koalicijskih partnera. Neće se ukidati županije, niti će se dirati u gradove i općine, već se radi o potpuno novom ustroju državne vlasti.
Riječ je o preustroju Ministarstva unutarnjih poslova koje bi, umjesto dosadašnjih 20 policijskih uprava koje teritorijalno slijede ustroj županija, trebalo biti organizirano kroz pet regionalnih uprava. Regionalna sjedišta policije po novome bi bila u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu.
Spomenuti gradovi postali bi regionalna sjedišta policije. Ideja je da cijeli policijski sustav bude efikasniji, jednostavnije ustrojen, upravljiviji i s daleko manje rukovoditelja nego što ih je sada. Prema prvim projekcijama MUP-a, samo bi se na novom ustroju godišnje uštedjelo oko 15 milijuna kuna.Po regionalnom principu već je proveden preustroj Carinske uprave. Neposredni povod za preustroj Carine bio je ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no imalo se na umu da će se zemlja morati drukčije organizirati.
Postaje ostaju
Carinarnice su tako ostale u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Pločama. U pripremi je i veliki preustroj Porezne uprave, a dovršen je i plan reorganizacije mreže sudova. Budući da još nisu usuglašeni svi detalji unutar vladajuće koalicije, Vlada se još ne želi službeno izjašnjavati o ovome projektu.
No, da ide u pravcu regionalizacije Hrvatske, potvrđuje i to što se namjerava izaći ususret zahtjevu HDSSB-a da se pri promjeni Ustava u njega ugradi odredba koja će biti temelj za uvođenje regija. U MUP-u je na ovome projektu već dulje vrijeme angažirana radna skupina koja je svoja rješenja nedavno prezentirala i sindikatima čije će mišljenje, kako tvrdi naš izvor iz Ministarstva, također biti uvažavano. Kriteriji za formiranje novih policijskih regionalnih centara su veličina teritorija, broj stanovnika te broj i vrsta kriminala.
MUP ima iskustvo s takozvanim policijskim USKOK-om (PNUSKOK) koji je ustrojen u četiri sjedišta: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. U istim su gradovima formirani i uskočki sudovi te USKOK kao specijalizirana tijela Državnog odvjetništva.Takav se ustroj u praksi pokazao vrlo dobrim i stoga će se slijediti i pri organizaciji cijele policije. U svemu tome bitan je podatak da se za građane neće ništa promijeniti. To znači da će dokumente, od osobne iskaznice, vozačke dozvole do putovnice i dalje dobivati u policijskim postajama kao i do sada.
Nova sjedišta
U MUP-u su nam rekli i da ova reorganizacija nema za cilj smanjenje broja zaposlenih. Ako se smanji broj zaposlenika u MUP-u, to će biti posljedica prirodnog odljeva. Na sastanku koji su policijski sindikati prije tjedan dana održali s predstavnicima MUP-a upravo je to bilo posebno pitanje. Tada je rečeno da je reorganizacija ponajprije usmjerena na funkcionalnost sustava te da će se zadržati policijska postaja kao temeljna ustrojstvena jedinica.
Moguće je da se promijeni broj i raspored policijskih postaja, i to tako da ih se reducira tamo gdje je malo stanovnika i kriminala, a poveća u gusto naseljenim područjima kakva su, primjerice, pojedini zagrebački kvartovi.Po novome regionalna sjedišta policije biti će: Istočna Hrvatska sa sjedištem u Osijeku, potom Zapadna Hrvatska sa sjedištem u Rijeci, Sjeverna Hrvatska čiji će centar biti Varaždin, Južna Hrvatska s centrom u Splitu te Zagreb koji će obuhvaćati područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Zasad se ne može reći koliko će isti teritorijalni ustroj slijediti sudovi jer se taj projekt radi potpuno zasebno.
Suvišni će se rasporediti unutar policije
Na sastanku koji je rukovodstvo MUP-a 27. studenog imalo s predstavnicima reprezentativnih policijskih sindikata dogovoreno je da će reforma policije bitno smanjiti broj šefovskih radnih mjesta te da će to biti u korist izvršiteljskih. Sindikatima je obećano da se neće stvarati višak zaposlenih koji bi se usmjerili u postupak stavljanja na raspolaganje Vladi, nego će se šefovi čija će se radna mjesta ukinuti rasporediti na druga koja su u skladu s njihovim kompetencijama.