U Hrvatskoj od dijabetesa boluje više od 400 tisuća , a prošle godine od posljedica te bolesti umrlo je 1330 osoba Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodni savez dijabetičara proglasili su 1991. godine 14. studeni Svjetskim danom šećerne bolesti.
Povodom toga, a s ciljem upoznavanja javnosti na mogućnosti prevencije šećerne bolesti, na opasnost od neotkrivene i neregulirane šećerne bolesti te mogućnosti uspješnog liječenja, Centar za dijabetes Županijske bolnice Čakovec i Udruga dijabetičara Međimurja su u čakovečkoj Schaerici organizirali dva zanimljiva stručna predavanja pred velikim brojem zainteresiranih građana, kako onih već oboljelih od dijabetesa, tako i onih koji su htjeli saznati nešto više o tom metaboličkom poremećaju.
O važnosti pravilne prehrane i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti u prevenciji šećerne bolesti govorila je doktorica Renata Kutnjak-Kiš, istaknuvši kako su upravo (pravilna prehrana i kretanje) dvije stvari najvžnije za održavanje normalne tjelesne težine.
-Danas se smatra, kazala je dr. Kutnjak-Kiš da je epidemija debljine zapravo glavni razlog nastanka ne već epidemije, nego pandemije šećerne bolesti. O ranom otkrivanju šećerne bolesti govorila pak je doktorica Andreja Marić, specijalist interne medicine između ostaloga kazavši da je uloga liječnika primarne zaštite (pedijatar,obiteljski liječnik, ginekolog) danas ključna u ranom otkrivanju bolesti. Rano otkrivanje bolesti spada u jednu od četiri razine skrbi obiteljskog liječnika u zbrinjavanju bolesti: prevencija i rano otkrivanje, terapija bolesti, proces zaštite i analiza rezultata zaštite.
Dijabetes je danas bolest pandemijskih razmjera
Kada se danas govori o dijabetesu u brojkama, u svijetu ima oko 300 milijuna oboljelih, dok ih oko 300 milijuna niti ne zna da je bolesno jer se bolest ne otkriva često, 4 milijuna ljudi godišnje pak u svijetu umire zbog posljedica šećerne bolesti, dok je procjena za Hrvatsku nekih 400 tisuća ljudi.
Prošle je godine u Hrvatskoj od šećerne bolesti umrlo 1330 ljudi, što je 2,6 posto od ukupne smrtnosti, međutim smatra se da je broj ljudi koji umiru od šećerne bolesti puno veći jer šećerna bolest predstavlja rizik za kardiovaskularne bolesti , pa se i tu može postaviti pitanje na koji način se zapravo šifrira uzrok smrti. Incidencija dijabetesa melitusa danas zauzima dakle pandemijske razmjere. 90-95% bolesnika čine pacijenti s Tipom 2 dijabetesa. Bolest se sporo razvija, i ima dugu asimptomatsku fazu. Klinički se otkrije nakon 5-10 godina trajanja.
Bolesnik s dijabetesom, zbog komplikacija bolesti, umire ranije od svojih vršnjaka bez dijabetesa. Spomenimo na kraju i to da je nakon predavanja organizirano i druženje za mlade dijabetičare (TIP 1), a svi zainteresirani građani mogli prekontrolirati šećer u krvi , krvno tlak i indeks tjelesne mase te dobiti savjete liječnika i medicinskih sestara.
