“Ja sam Tena i imam 8 godina. Ja sam iz Novakovca. Ovo je pismo u boci. Ako ga netko nađe neka nam se javi. Željeli bi znati gdje će pismo završiti.” – napisala je u ljeto 2011. godine tada osmogodišnja djevojčica Tena.
Svoje pismo zajedno s brojem telefona stavila je u bocu i sa skele u Novakovcu (Novakovski brod) bacila u rijeku Muru. Pismo u boci putovalo je više od dvije godine i onda jednog dana stiže poziv…
– Halo! Ovdje kapetan broda “Mirela”. Tražimo Tenu jer smo pronašli njezino pismo u boci i trenutno se nalazimo na granici između Srbije i Rumunjske… – bile su riječi koje su iznenadile Tenu i njezinu obitelj. Poziv je stigao s granice Srbije i Rumunjske, a pismo u boci pronašao je strojovođa Mišo iz Slovačke.
Kapetan broda bio je iz Smedereva i nije mu se bilo teško sporazumjeti. U razgovoru mu je, danas desetogodišnja Tena koja živi u Domašincu, oduševljeno ispričala sve o ljepotama kraja odakle je pismo poslano.
Kapetan je uzvratio i opisao mjesto gdje su pronašli pismo te poslao puno pozdrava Hrvatskoj. Sreći nije bilo kraja, posebice kod Tene koja se svakog dana nadala da će netko pismo pronaći. Nije trebala dugo čekati…
