Nakon što je završio stručni studij na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, Petar Horvat počeo je tražiti posao. Bezuspješno. Prijavio se potom za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Turističkoj zajednici Grada Preloga. Stažira osam mjeseci za 1600 kuna mjesečno.
– Iskustva su pozitivna. Često se održavaju manifestacije u kojima sudjeluje Turistička zajednica, a ja sam uglavnom zadužen za organizaciju događaja. Pomažem i u Domu kulture. Nadam se da će mi stažiranje dobro doći kod traženja stalnog zaposlenja – ističe Horvat. I to je dobra strana mjere zapošljavnja Ministarstva rada i socijalnog sustava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u koju se dosad uključilo više od 11.000 mladih koji godinu na račun države dana stažiraju za 1600 kuna mjesečno. Mjera ima i loše strane, o kojima mladi otvoreno govore.
– Novčana naknada je stvarno mizerna. Drugo, putni troškovi kasne po dva mjeseca, a najžalosnije je to što gotovo više nitko, otkada je uvedeno to stručno usavršavanje, ne traži radnike za stalan posao – upozorava Horvat. Tek mali broj stažista ostane raditi tamo gdje se osposobljavao. Igor Slaviček, koji je završio Pravni fakultet, pri kraju je sa stažiranjem.
– Stručno osposobljavanje je kratkoročno rješenje Ministarstva za problem nezaposlenosti, jer nakon godinu dana svi smo opet na početku priče, to jest na burzi – ističe. Uključenje u mjeru bilo mu je, dodaje, najlakši, ali i jedini način da dođe do bilo kakvog zaposlenja. Ljuti ga, kao i mnoge druge na stručnom osposobljavanju, to što HZZ kasni s isplatom putnih troškova.
