Svi koji planiraju nešto graditi od iduće će godine to raditi prema potpuno drukčijim pravilima. Vlada je danas uputila u saborsku proceduru tri nova zakona – o prostornom uređenju, gradnji i građevinskoj inspekciji – koji donose čitav niz novosti na koje se, kako je poručio premijer Zoran Milanović, čekalo punih 20 godina, a koje će smanjiti korupciju, ubrzati proceduru izdavanja dozvola, a samim time i privući više ulagača.
Za zgrade – 10 godina
Ubuduće će se tako za većinu zahvata trebati dobiti samo građevinsku dozvolu, a dobra je vijest i da će se ona izdavati bez unaprijed plaćenog vodnog i komunalnog doprinosa. Novost je i obveza investitora da u roku od pet godina od početka radova, ako je riječ o obiteljskoj kući, do deset godina za, primjerice, stambenu zgradu, uredi fasadu i okoliš. U suprotnom mogu očekivati kaznu od tri tisuće kuna mjesečno.
– Ne mogu zamisliti da netko hoće napraviti kuću od 300 kvadrata bez fasade i živjeti u njoj pet godina – komentirao je premijer Zoran Milanović koji, čini se, ne zna koliko košta postavljanje fasade. Ipak, obveza uređenja pročelja i okoliša vrijedit će samo za nove objekte.
– Na one prije sagrađene bez fasada ne možemo utjecati, ali sami će građani kad budu morali certificirati kuću to raditi, nakon što i vide koliko to stoji s fasadom i bez nje – uvjerena je resorna ministrica Anka Mrak Taritaš.
Značajna je novost i da za povećanje dimenzija objekta od tri posto više neće trebati tražiti izmjenu građevinske dozvole. Pa više nećemo imati slučajeve da se ljudima ruši kuća jer je 18 centimetara duža nego što je dozvolom predviđeno.
Zbog nedostatka građevinskih inspektora povećat će se ingerencije komunalnih redara. Njih je u Hrvatskoj 680, među kojima ima i frizera, kozmetičara, pravnika… (bit će doškolovani), a od iduće godine, kad zakoni stupe na snagu, moći će izdavati i rješenja o rušenju. Kako kaže ministrica Mrak Taritaš, u njihovoj će nadležnosti, primjerice, biti gradnje ograda, nadstrešnica, garaža…
Javni i planovi i parcele
Zakoni predviđaju i nove sankcije, znatno strože. Odgovornost imaju svi, od projektanta koji stavlja svoj pečat na projekt, do države koja izdaje dozvolu. Ubuduće će se tako kažnjavati i referenti koji imaju svu potrebnu dokumentaciju za izdavanje dozvola, a ne izdaju je. Bitna je novost i da će svi obnovljeni objekti nakon rata, kao i zgrade za stambeno zbrinjavanje, dobiti uporabnu dozvolu.
Podloga za provedbu zakona je Informacijski sustav prostornog uređenja koji će sadržavati sve informacije o raspolaganju prostorom.
– I to je temelj reforme koja je vezana uz proces prostornog uređenja, da će proces odlučivanja i proces izrade plana biti javan, transparentan i dostupan svakome. Svatko će moći vidjeti što se s njegovom parcelom događa u odnosu na plan i kakva joj je budućnost – rekla je A. Mrak Taritaš.