Provodeći Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pojedina tijela državne uprave postavila su dvojezične, to jest dvopismene latinično-ćirilične ploče u Vukovaru. Tijela državne uprave to su učinila sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Nakon postavljanja, ploče su nasilno skinute i uništene – počeli su nemiri i prosvjedi koji su zakonit način izražavanja nezadovoljstva, ali nasilje, kao i izravne prijetnje upućene vlasti i ustavnom poretku, predstavljaju grubo kršenje zakona i izrugivanje demokraciji. Prosvjednicima u Vukovaru, i onima koji ih podupiru, to mora biti jasno, ističu u Vladi koja je oštro osudila šovinističko nasilje u Vukovaru te poziva sve političke stranke, da se nedvosmisleno distanciraju od gaženja po temeljnim vrijednostima naše demokracije, te da jasno i javno ustanu protiv širenja mržnje.
Zašto dvojezične ploče?
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donijet je 2002. godine dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru. Prema Ustavnom zakonu, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.
U Međimurju dvojezične ploče na romskom?
I dok Milanović i Karamarko “političku lopticu krivnje i odgovornosti” prebacuju jedan na drugoga, u našu redakciju javili su se čitatelji koji se pitaju možemo li očekivati da će za nekoliko godina u Međimurju u nekim naseljima biti postavljene dvojezične ploče na romskom jeziku. Saznali smo da je to zakonski zasada nemoguće. No, za koju godinu i to se može promijeniti ako se zadovolje zakonom propisani uvjeti.
Prema provedenom popisu 2011. godine u Međimurju je živjelo 106.744 Hrvata, a od nacionalnih manjina najviše Roma – 5.107. Svima je dobro poznato da ta brojka iz godine u godinu raste. Na svibanjskim lokalnim izborima Romima je prema zakonu omogućeno da imaju svoje zamjenike načelnika u gradovima i općinama gdje ih živi više od 15 posto. Zasada su svoje predstavnike u izvršnoj vlasti dobili u dvije općine.
Naime, u Općini Pribislavec udio romske nacionalne manjine je 19,39 posto – 608 od ukupno 3.136 stanovnika, dok je u Općini Orehovica 18,29 posto – 491 od ukupno 2.685 stanovnika. Trend rasta broja stanovnika romske populacije se nastavlja, pa je realno očekivati da bi se takvo nešto za koju godinu moglo dogoditi u Međimurju. Treba naglasiti da nitko ne osporava prava nacionalnih manjina. Međutim, ako se znadu izboriti za svoja prava onda trebaju znati da postoje i obaveze, odgovornost i kulturan suživot. Zapravo, zakon treba biti jednak za sve – bilo da su Hrvati, Romi, Srbi, Slovenci… i na taj se način primjenjivati.
