U u organizaciji Hrvatskog mikrobiološkog društva, Uprave za veterinarstvo i Ministarstva poljoprivrede u prostorijama Hotela Park u Čakovcu održana je javna tribina pod nazivom Infekcija virusom zapadnog nila u ljudi i životinja. Na tribini su govorili eminentni stručnjaci iz područja javnog zdravstva i veterinarstva.
Nakon što je lani je u osječkoj bolnici zbog zaraze virusom Zapadnog Nila hospitalizirano pet osoba te s obzirom na pojavu povećanja broja komaraca, predsjednik HMD dr.sc. Danko Hajsig rekao je kako je cilj tribine da stručnjaci daju informacije o tome kako se širi virus, tko ga prenosi, kakvi su simptomi bolesti i sl.
Hoće li oboljelih biti i ove godine te da li će se bolest pojaviti i na području Međimurske županije teško je govoriti unaprijed, međutim važno je građane upozoriti na opasnosti koje nosi sa sobom infekcija sa virusom Zapadnog Nila, kazao je dr.sc. Hajsig.
Prošle je godine je u Republici Hrvatskoj bilo nekoliko slučajeva zaraze, a sustavno se prati i situaciju u susjednim zemljama.
Radi se o zoonozi, bolesti koja je zajednička i ljudima i životinjama kralježnjacima, a u ovom su slučaju prijenosnici te virusne bolesti, više vrsta komaraca. Veterinari i epidemiolozi, kaže dr.sc. Hajsig, godinama prate ovu problematiku. Konj je vrlo osjetljiva životinja i često je indikator da je virus prisutan na nekom terenu. Simptomi kod konja su specifični za encefalitis, dok se kod oboljelog čovjeka može javiti viroza, povišena temperatura sa sitnim osipom po tijelu, ali postoji i soj virusa koji može prouzrokovati neuroinvazivnu kliničku sliku koja je teška i neki put sa smrtnim ishodom.
– To je ono što ljude zapravo plaši i zabrinjava i zbog čega opasnost treba shvatiti ozbiljno, iako ona realno nije velika, ali se za nju treba pripremiti i ponašati se racionalno. Hrvatsko mikrobiološlo društvo tu bolest prati godinama da bi se znali ponašati u slučaju njezine pojave, ali nikoga pritom ne treba plašiti, već želimo samo objektivno prenijeti kolike su i kakve opasnosti te kako se od te virusne bolesti efikasno zaštiti, rekao je dr.sc. Hajsig.
Infektolog, prim.dr.med. Nenad Pandak iz bolnice u Slavonskom Brodu govorio je o prošlo godišnjim slučajevima oboljenja, simptomima bolesti te načinima liječenja oboljelih, dok je dr.sc. Tatjana Vilibić-Čavlek iz HZZJZ govorila o svojstvima virusa, njegovoj proširenosti kao i o dijagnostici koja se radi u Zagrebu. Prof.dr.sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o infekciji ptica i konja, te nas upoznao sa situacijom u Americi, gdje je od te bolesti 1999. godine uginulo više desetaka tisuća ptica. Prof.dr.sc. Barbić naglasio kako su sve vrste ptica potencijalni nositelji virusa, od običnog vrapca do ptica grabežljivaca i ptica selica koje virus mogu prenijeti po cijelom svijetu, napomenuvši kako je osnovni način prijenosa virusa Zapadnog Nila ugriz zaraženog komarca koji se zarazio virusom prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili zaraženih sisavaca (npr. konja).
Virus Zapadnog Nila je dosada izoliran u 111 vrsta ptica i nekoliko sisavaca kao i kod 43 vrste komaraca, a najčešće kod roda Culex (ali i kod Aedes aegypti, Aedes albopictus, Anophelesa i drugih). Većina slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila događa se tijekom vrućih ljetnih mjeseci, od svibnja do listopada.
Dr.sc. Relja Beck iz Hrvatskog veterinarskog instituta u svom je izlaganju opisao osobine i karakteristike komaraca koji mogu prenijeti virus zapadnog Nila, dok nas je Ljupka Maltar,dr.vet.med. iz Uprave za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede upoznala sa važečim zakonskim propisima u cilju sprečavanja i suzbijanja ove bolesti.
Tribini u Hotelu Park u petak 5. srpnja osim liječnika iz HZZJZ i Županijske bolnice Čakovec te veterinara iz veterinarskih stanica susjednih županija prisustvovali su i pojedini zaljubljenici u prirodu, kao i predstavnici Grada Čakovca koji već duži niz godina sustavno provodi dezinsekciju i uništavanje komaraca.
