Građani najviše brinu o daljnjem rastu cijena i padu životnog standarda, no tek svaki četvrti građanin planira smanjiti osobnu potrošnju
Ovogodišnje istraživanje Nulti kvadrant pokazalo je da
su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine,
pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i
gospodarske situacije, a povjerenje u medije, institucije i
kompanije je u padu. Gotovo 90 posto potrošača je značajno ili
jako zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, no tek svaki četvrti
smatra da će smanjiti osobnu potrošnju. Istraživanje jasno
pokazuje da se nalazimo u vremenu permanentne krize i stalnih
promjena, koje brže nego ikad mijenjaju stavove i ponašanja
građana, koji su danas više pesimistični.
Komentirajući istraživanje, Nina Išek Međugorac,
izvršna direktorica Val grupe poručila je kako su “građani
danas više pesimistični, imaju manje povjerenja u kompanije,
medije i državne institucije, zbog čega vraćanje njihovog
povjerenja treba biti prioritet. To zahtijeva dobro razumijevanje
trendova i okruženja, niz specijaliziranih znanja i veću suradnju
s dionicima, pri čemu sve važniju stratešku ulogu imaju
komunikacijski savjetnici sa širokim znanjem. Upravo ulaganje u
znanje 82 posto građana smatra najisplativijim i mi u Val grupi
se slažemo s njima”.
Građani najviše brinu o daljnjem rastu cijena i padu
životnog standarda, no tek svaki četvrti građanin planira
smanjiti osobnu potrošnju
Ukupno 61,2 posto ispitanika je izjavilo da je u proteklih godinu
dana iskusilo pad kupovne moći i to u većoj mjeri muškarci
(65,6 posto) nego žene (57,8 posto). Pad kupovne moći najviše su
iskusili građani srednje kupovne moći s prihodima između 10.000 i
16.000 kuna po kućanstvu (66,6 posto) a najmanje građani s
prihodima većim od 16.000 kuna (55,1 posto). Bez obzira na rast
cijena, 35,5 posto građana je izjavilo da su oni osobno u
proteklih pola godine trošili više, dok je 41 posto građana
izjavilo da je trošilo jednako.
Različiti strahovi utječu na velike životne i ekonomske odluke
potrošača. Strah od daljnjeg rasta cijena ima najveći utjecaj kod
velikih ekonomskih odluka – 58,7 posto potrošača navodi da bi
strah od daljnjeg rasta cijena utjecao na njihovu odluku o
kupovini stana, a kod 56,4 posto građana bi utjecao na kupovinu
automobila, najviše među potrošačima srednje kupovne moći. Isti
strah utječe na odluku 62,8 posto ispitanika prilikom
financijskog investiranja. Strah od pada kupovne moći utječe na
odluku o planiranju djece svake druge mlade osobe između 18 i 34
godina starosti, u odnosu na svaku treću osobu u populaciji
između 35 i 49 godina starosti, iz čega se iščitava da je jedan
od najvećih demografskih problema Hrvatske – negativni prirodni
prirast i posljedično starenje stanovništva, pod velikim
utjecajem ekonomskog okruženja.
U očekivanjima građana za 2023. godinu ekonomske brige ostaju
dominantne – čak 88,8 posto potrošača je značajno ili jako
zabrinuto oko daljnjeg porasta cijena, no istovremeno tek svaki
četvrti smatra da će smanjiti osobnu potrošnju, a 41,1 posto
smatra da će ju povećati.
Veliki broj građana zabrinut je širenjem ratnih sukoba
što utječe na odluke o turističkim putovanjima i preseljenju u
drugu državu
Rat u Ukrajini je najvažnija geopolitička tema u ovoj godini, što
se jasno odrazilo na zabrinutost građana. Tri četvrtine građana
(73,9 posto) zabrinuto je oko krize domaćeg gospodarstva i više
od polovice građana (56,6 posto) je zabrinuto i jako zabrinuto
oko ratnih sukoba u koje bi izravno bila uključena Hrvatska.
Strah od širenja ratnih sukoba u svijetu utječe na odluku o
turističkom putovanju u drugu državu kod 39,6 posto građana, a
isti strah 36,8 posto građana navodi kao faktor koji bi utjecao
na njihovu odluku o preseljenju u drugu državu, s time da je
najizraženiji kod mladih osoba (39,6 posto).
Najosjetljiviji smo na cijene, a vjernost brendu treba
zaslužiti i to stvara potrebu za boljom komunikacijom
Nešto više od polovice potrošača (51,5 posto) izjavilo je da je u
proteklih godinu dana prestalo kupovati određene kategorije
proizvoda i usluga (primjerice luksuzna dobra, tehnologiju,
putovanja) zbog rasta cijene, dok je 43,2 posto ispitanika zbog
cijene promijenilo brend nekog proizvoda koji inače koriste.
Trend sve manje “vjernosti” brendovima i kompanijama traži nove
pristupe komunikaciji i stvaranju vrijednosti koje će napraviti
distinkciju. Potrošači srednje kupovne moći pokazali su se
najosjetljiviji na rast cijena i pad kupovne moći te su skloniji
mijenjaju brendova i prestanku kupovanja određenih usluga i
proizvoda.
Kada se promatraju trendovi u odnosu potrošača prema brendovima i
proizvodima usporedbom s rezultatima istraživanja iz 2020.,
odnosno 2021. godine, vidljive su promjene u ovogodišnjem
istraživanju. Građanima je danas manje stalo do vrijednosti,
stavova i društveno odgovornog poslovanja kompanija čije brendove
konzumiraju, što može interpretirati njihovom fokusiranošću na
cijene, jer su one nešto što potrošači svakodnevno “osjećaju”
prilikom kupovine, dok su vrijednosti, politike i društvena
odgovornost nešto što je teže pojmiti.
Danas 45,2 posto ispitanika izjavljuje da kupuje brendove od
društveno odgovornih kompanija, dok je to činilo 55 posto
ispitanika prošle godine, odnosno 58 posto ispitanika 2020.
godine. Brendove koji su posvećeni ograničavanju vlastitog
utjecaja na okoliš nastoji danas kupovati 51,4 posto ispitanika,
u odnosu na 62 posto prije dvije godine. Kupovina lokalno
proizvedenih proizvoda manje je bitna za 10 posto potrošača nego
2020. godine. Vrijednosti i poruke koje potrošači najviše traže
od brendova su pouzdanost (32,1 posto), zatim povjerenje,
sigurnost i odgovornost.
Građani su pesimistični, povjerenje u sve sektore je
prosječno palo i vraćanje povjerenja građana trebao bi biti
najvažniji zadatak kompanija i institucija
Povjerenje u sve sektore palo je u odnosu na 2021. godinu.
Uslužne djelatnosti, kao i prošle godine, uživaju najveće
povjerenje građana – 57,7 posto građana uglavnom ili potpuno
vjeruje frizerima, obrtnicima i kozmetičarima, iako je to pad od
7,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Slijede ih kafići i
restorani kojima vjeruje 48,9 posto građana, što isti predstavlja
pad od 8,1 posto u odnosu na prošlu godinu. Privatne zdravstvene
usluge imaju povjerenje 47,8 posto građana, što je gotovo na
razini prošle godine.
Dosta je problematično što povjerenje građana najmanje uživaju
mediji – tek 13,3 posto građana uglavnom ili u potpunosti vjeruje
medijima. Slijede ih državne institucije s povjerenjem 13,6 posto
građana te institucije i tvrtke lokalne samouprave kojima vjeruje
16,7 posto građana. Kada je u pitanju realan sektor, najmanje
vjeruju osiguravajućim društvima (18,1 posto), pružateljima
telekomunikacijskih usluga (24 posto) i bankama (24,8
posto).
Nakon dvije godine zdravstvene krize zanimljivo je vidjeti kakvo
je iskustvo građana s privatnim i javnim zdravstvom. Dok je s
iskustvom s privatnim zdravstvenim uslugama uglavnom zadovoljno
ili izrazito zadovoljno 46,4 posto građana, s javnim zdravstvenim
uslugama je tek njih 26,8 posto. Razlika je još veća kada se
promatra nezadovoljstvo tim sektorima.
Građani su puno pesimističniji nego prethodne godine – 44,3 posto
građana smatra da će im ukupna kvaliteta života u narednim
godinama biti lošija nego sada. Pesimizmu su posebno sklone žene,
starije osobe te građani s nižim prihodima kućanstva. Pad
optimizma (rast pesimizma) nije univerzalan u svim analiziranim
dimenzijama očekivanja, već je ograničen na osobno financijsko
stanje te političku i gospodarsku situaciju u zemlji.