HRVATSKA 'GORI'...

PRIPREMITE SE! Upaljen narančasti alarm, danas će temperature biti paklene

PRVI STUPANJ DO CRVENOG Za gotovo cijelu Hrvatsku označen je narančasti alarm (opasno vrijeme). Dok ćemo se preko dana pržiti, navečer bi moglo biti grmljavinskog nevremena

Danas je najgori dan toplinskog vala. Gotovo cijela Hrvatska je u narančastom
alarmu
 koji označava opasno vrijeme. Ravnateljstvo
civilne zaštite upozorilo je građane na opasnost od
toplinskog udara.

Temperature bi mogle ići i preko 35 stupnjeva.

Narančasto upozorenje izdano je za područje zagrebačke,
karlovačke, gospićke, kninske, riječke i splitske regije.

DHMZ navodi kako nas u utorak čeka pretežno
sunčano i vrlo vruće diljem Hrvatske.

Kasno poslijepodne i navečer u zapadnim predjelima mogući lokalni
pljuskovi s grmljavinom, mogu biti i izraženiji. Vjetar slab do
umjeren sjeveroistočni i istočni, a na Jadranu jugoistočni i
jugozapadni, povremeno i sjeverozapadni. Minimalna temperatura
zraka od 18 do 21, u gorju malo niža, a na Jadranu od 22 do 25°C.
Maksimalna uglavnom između 32 i 36°C.

Hrvatska sutra

Pretežno sunčano. Poslijepodne i navečer u kopnenim, ponajprije
zapadnim predjelima mogući su lokalni pljuskovi s grmljavinom.
Vjetar većinom slab sjeveroistočni i istočni, na Jadranu
jugoistočni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura od 17 do 22,
na Jadranu 22 do 25, a najviša dnevna većinom od 31 do 36 °C.

Toplinski valovi – preporuke za javnost

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u
ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje milijuna
ljudi. Zbog toplinskih valova svijet već sada osjeća štetne
učinke a oni će se vjerojatno i povećati. U Europi je zabilježen
porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, a procjene ukazuju
na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplinskih
valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.
S obzirom na to da pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti
broj umrlih od toplinskih valova Meteo.hr donosi vam preporuke za
zaštitu od velikih vrućina.

Rashladite svoj dom:

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite
    sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22
    sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju
    i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste
    osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene
    probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom.
    Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih
    sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili
    kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate),
    naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna
    svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
  • Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji
    dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning)
    zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego
    što je potrebno.
  • Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i
    osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 °C neće spriječiti
    bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno
    noću.
  • Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 – 3
    sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je
    hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno
    raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro
    između 4 i 7 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV
    zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i
    maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim
    faktorom.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV
    zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

  • Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17
    sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani
    bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost
    je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom,
    kupke za noge, itd.
  • Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih
    materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i
    sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez
    jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše
    kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
  • Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu
    bjelančevinama.

Pomognite drugima:

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu
    vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć
    tijekom vrućih dana
  • Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S
    obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član
    obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da
    dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami
    treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih
    liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i
    ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što
    poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja.
    Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25 °C ili u hladnjaku
    (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest
    ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć,
    tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što
    prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
  • Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate
    bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon
    rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja
    sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od
    jednog sata potražite medicinsku pomoć.
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili
    ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću
suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su),
grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć.
Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu
prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove,
odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem – kao što su
hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje
kože vodom temperature 25 – 30 °C. Mjerite temperaturu tijela.
Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 °C.
Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe
bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije