Prvi medicinski mentori internistu i kardiologu Marku Hraniloviću iz Čakovca bili su njegovi roditelji, a iako je malo nedostajalo da se otisne u smjeru sportske medicine, danas s timom Odjela za interventnu kardiologiju ŽBČ radi revolucionaran posao

Sportski duh, strast i kompetitivnost sa sportskih je terena mladi čakovečki liječnik Marko Hranilović, dr. med., specijalist interne medicine i supspecijalist kardiologije prenio i u svoju profesiju.

Kao internist i kardiolog, dio je mladog tima Odjela intervencijske kardiologije Županijske bolnice Čakovec, koji je unio pravu revoluciju u zdravstveno zbrinjavanje Međimuraca jer pacijenti u predinfarktnom ili infarktnom stanju unazad nekoliko godina više ne moraju biti hitno, unutar 'zlatnog sata', otpremani u zagrebačke bolnice.

Zahvati kojima se spašavaju životi, dotad rezervirani za velike kliničke centre, oprezno su se počeli raditi i u jednoj 'maloj' bolnici u Čakovcu, a od prvih koronarografija i pokojeg stenta 2016. godine, danas se na našem Odjelu intervencijske kardiologije suvereno rade zahvati, ugrađuju se stentovi, elektrostimulatori srca odnosno pacemakeri, pa i tzv. ICD uređaji, ugradbeni kardioverter-defibrilatori koji ne samo da detektiraju određene aritmije, nego po potrebi isporučuju i elektrošok kojim se srcu vraća normalan ritam.- Bili smo uvjereni da to možemo izvesti, a imali smo sreću i što smo od otvorenja sale do 2019. godine radili uz mentora Miomira Veskovića, dr. med., iz zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava, jer vjerojatno ne bismo bili na ovoj razini na kojoj smo danas da nije bilo njega, naglašava dr. Hranilović.

PRVI UZORI

No, prvi su mu medicinski mentori zapravo bili njegovi roditelji, ugledni, danas umirovljeni liječnici čakovečke Bolnice – internist i kardiolog, dugogodišnji voditelj Odjela kardiologije Rudolf Hranilović i oftalmologinja Jadranka Hranilović Petričić. Iako je kao dijete liječnika iz prve ruke osjetio što znače duge smjene, dežurstva i odgovornost ove profesije, nije ga to odvratilo od nauma da se i sam ostvari na istome putu. Iako mu, smije se, danas njegova obitelj zna isto zamjeriti.

- Siguran sam da svojim kćerima ne bih preporučio medicinu, teško je spojiva s obiteljskim životom, kaže iskreno.

VIŠESTRUKI EUROPSKI PRVAK

A da nije bila medicina, jedino što ga u životu jednako snažno privlači je sport, pa se po završetku studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i jednogodišnjeg pripravničkog staža u ŽB Čakovec zaposlio na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za medicinu sporta i vježbanja.

- Od malena sam igrao dvoranski rukomet, vozim snowboard, a sve do 2018. godine sam se natjecateljski bavio i rukometom na pijesku. Sa svojim Klubom rukometa na pijesku Zagreb osvojio sam više naslova europskih klupskih prvaka, a zbog plasmana u finale Kupa nacionalnih prvaka Europe u prosincu 2014. godine na španjolskim Kanarima, stekao sam i status vrhunskog sportaša II. kategorije. Ipak, zadnju utakmicu odigrao sam u još jednom finalu tog Kupa u studenome 2018. godine na Siciliji. Od natjecanja sam se oprostio još jednim zlatom, zadovoljan što sam karijeru završio praktički neozlijeđen, ističe 40-godišnji liječnik.

NAJBLIŽA SPORTU

No, s KIF-a se ipak vratio u čakovečku Bolnicu, a umjesto karijere na fakultetu i u znanosti radije je odabrao kliničku medicinu. Nakon što je 2013. godine postao specijalist interne medicine, 2017. godine je dovršio i užu specijalnost iz kardiologije.

- Nekako je najbliža sportu, to je specijalnost u kojoj se može pobijediti, problem se može riješiti i rezultat rada se direktno vidi nakon nekoliko sekundi ili minuta, pojašnjava.

Posegnuti u čovjekovu nutrinu, u samu srž životnog stabla i držati srce na dlanu – iako je u suvremenoj medicini to više figurativno nego stvarno – jednom kardiologu davno je postalo rutina. Kad je pacijent na stolu, pojašnjava dr. Hranilović, nema prostora za impresioniranost, samo za fokus i koncentraciju.- Pazimo što se događa tijekom intervencije, na sve parametre – invazivni tlak, EKG, stanje pacijenta... Naš je posao timski, uvijek smo troje na intervencijama – liječnik, medicinska sestra ili tehničar te inženjer i naš je rezultat onoliko dobar koliko je dobar tim, naglašava.

A statistika je jasna – nisu dobri, izvrsni su!

- Postotak komplikacija puno je niži od statistički očekivanog, ali bude naporno jer nas trojica pokrivamo regiju i zadnje smo tri godine na raspolaganju od 0-24, 365 dana u godini, kaže.

Trpi zbog toga privatni život, supruga Anita i kćeri Lana (6) i Anja (4) tatu nemaju kod kuće koliko bi voljele, a ne ostaje vremena ni za hobije, sportske aktivnosti koje se danas uglavnom vrte između plivanja, nogometa i tenisa.

Na ponude koje ne zaobilaze ni ovog našeg mladog kvalitetnog stručnjaka dr. Hranilović se ipak, kaže, uopće ne obazire jer je vezan za Čakovec, našu Bolnicu i jedan mali tim koji radi – ogroman posao.