Na stolu kuhana šunka i hren, u pećnici mirisna pinca, a košarica prepuna šareno oslikanih jaja. Rumena, zelena, plava, sa sličicama ili oslikana voskom, zlatasta ili bakreno smeđa kuhana u ljuski luka, ukrašena bojama mlade trave…
Tradicija oslikavanja jaja zapravo je poganski običaj, a simbolizira novi život. U katoličkom svijetu ono je vezano uz Isusovo uskrsnuće, a jaja su dio obreda blagoslova hrane koju vjernici nose u crkve na samo uskrsno jutro.
Običaj ukrašavanja jaja njeguje se diljem svijeta, a boje i motivi pisanica imaju simboličko značenje i nose poruke. Tako najčešća boja – crvena – predstavlja radost života i ljubavi, žuta mladost i čistoću, zlatna duhovnost i mudrost, a plava dobro zdravlje i vjernost.
Zelena je znak zdravlja, nade i bogatstva, ružičasto oslikana jaja poručuju želje za uspjehom i zadovoljstvom, smeđa iskazuju velikodušnost, a ljubičasta govore u prilog povjerenju i strpljenju. Narančaste su pisanice znak izdržljivosti i ambicije.
Crvene od ljuski luka i sjajne od špeka
Za razliku od danas dostupnih komercijalnih boja, pisanice koje se uređuju na tradicionalni način boje se prirodnim bojama, a među njima je najčešća crvena, i to nastala kuhanjem ljuski crvenoga luka.
Međimurci pisanice boje čak i crnom bojom od bobica bazge, a motive – tradicionalne uskrsne pletere i slično – rišu vrškom igle umočenom u otopljeni vosak. Kada je pisanica oslikana, kuha se u boji od luka do žarke boje. Vosak se skida kad domaćice lašte pisanice slaninom.
