U Hlebinama, podravskom selu u kojem je, u kući svoga oca, provodio godišnji odmor, akademski slikar Krsto Hegedušić upoznao je 1930. godine Ivana Generalića i Franju Mraza. Ubrzo je shvatio da se u tim mladićima krije iznimni talent za crtanje.
Postao im je mentor i već 1931. godine 17-godišnji Generalić i 21-godišnji Mraz, dva podravska seljaka, kako ih je nazivao, izlažu u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Zvijezde su rođene. Te je godine, na toj izložbi, rođena i moderna hrvatska naivna umjetnost.
– Profesor Hegedušić je podučavao i druge hlebinske slikare seljake, ali i one iz bliže okolice. Već 1931. ustanovljuje Hlebinsku školu koju nakon Drugog svjetskog rata preuzima Ivan Generalić – kaže prof. dr. Matija Berljak, kanonik koji je skupio veliku zbirku od čak 900 umjetnina i darovao ju Gradu Prelogu. Dio vrijednih slika, među kojima i Hegedušićeve, Generalićeve, Večenajeve i Lackovićeve, izložen je od utorka u galeriji u novouređenoj zgradi u Glavnoj 33 u Prelogu.
– Gotovo svi naivni umjetnici iskusili su što to znači biti na rubu društvenog i političkog života, a usto je većina pripadala siromašnim obiteljima. Mnogi su im nametali komplekse manje vrijednosti. Danas oni na neki način predstavljaju hrvatski narodni identitet. Nisu toga bili ni svjesni, a preuzeli su i ispunili tešku zadaću da našeg malog čovjeka putem slikarstva i kiparstva uvedu u središte društvenog i kulturnog života – ističe prof. dr. Berljak.
I dok su domaći kritičari dugo ignorirali, pa i omalovažavali naivce, strani su ih obožavali. Govorili su o njima kao o fenomenu, da slike tih seljaka i radnika pobuđuju nadu. U nekim filmovima Woodyja Allena vide se Rabuzinova djela, a tvrtka Rosenthal izrađuje skupocjene servise s njegovim motivima.
– O hrvatskoj naivi pisali su Breton, Picasso i Dali. Danas je naiva poznata, cijenjena i popularna i kod nas i u svijetu. Čudo hrvatske naive nalazi se u mnogim prestižnim svjetskim muzejima. Hrvatska je diljem svijeta prepoznatljiva i po njoj – kaže kanonik Berljak, koji je Prelogu darovao i djela Mije Kovačića, Izidora Popijača Žige i drugih velikana.
