Obilježavajući Dane hrvatskog jezika u petak je u OŠ Joža Horvat u Kotoribi održano zanimljivo predavanje o “Kotoripskim protokolima”. Predavanje je održao prof. dr. sc. Alojz Jembrih koji je ujedno i prepisao “protokole” u suvremenu grafiju i približio ih svima nama.
Ovaj vrijedan povijesni dokumet pisan je između 1724. i 1804. godine, a rukopis se danas nalazi u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. “Kotoripski protokoli” govore o životu ljudi u to doba, a ujedno to je dokaz da je Kotoriba već u ono vrijeme bila varoš (trgovište), mjesto s razvijenom i dobro uređenom samoupravom.
Osim kao povijesni dokument “Kotoripski protokoli” su ujedno i važan jezični spomenik jer su pisani kajkavskim jezikom te su važan izvor za proučavane kajkavskog rječnika. U protokolu su zapisana imena šuma, polja, opisi obrta, imena sudaca, krčmara, opisana je disciplinska stega, u prvom redu opisan je prvi kotoripski zakonik na čelu s vojvodom (današnji načelnik).
U prvim zapisima piše kako je 1724 godine plebeonoš (svećenik) imao plaću od 15 zlatnika, školnik (učitelj) 5, sudac (25), lugar (12), zvonar (10) i krčmar 15 zlatnika. Ukupno je godišnje izdvojeno 145 zlatnika, a 3 je još dobio krčmar za svijeće. Dvije godine kasnije zapisano je kako je donijeta odluka da se sadoveno (polodonosno drvo kao što su kruške, jabuke, itd.) i hrastovo drvo ne smije sječi.
Tko se neće toga pridržavati bit će kažnjen s 12 zlatnika globe (kazne). Ako nema zlatnike pred svima će ga palicom kaštigati (izudarati). U kotoripskom povijesnom dokumentu navedena su prezimena kojih ima još i danas kao što su Horvat, Sabol, Matoš, Siladi, Dolenčić, Marđetko, Matotek, Zvošec itd.
Predavač Jembrih naglasio je kako je ovaj dokument prvorazredna riznica kao svjedočanstvo za to doba. Predavnje je bilo zanimljivo osnovnoškolcima, ali i onim nešto starijima za što mu je zahvalila ravnateljica škole Snježana Matoš, prof.
