Vijesti / Društvo
Društvo
FOTO Štrigova proslavila 'Oremošovo': Razgovarali smo sa župnikom Kristijanom Kuharom
TERCA ART

MISU VODIO BISKUP RADOŠ

FOTO Štrigova proslavila 'Oremošovo': Razgovarali smo sa župnikom Kristijanom Kuharom

U župi sv. Marije Magdalene u Štrigovi danas je svečanim euharistijskim slavljem proslavljen crkveni naučitelj sv. Jeronim

Misa obljetnice ove godine zbog epidemioloških mjera proslavljena je u dvorištu župne crkve, a misno slavlje predvodio je varaždinski biskup mons. Bože Radoš.

Tim povodom razgovarali smo s domaćim župnikom dr. sc. Kristijanom Kuharom koji nam je rekao da je ove godine „Oremošovo“ trebalo biti posebno svečano.

FOTO Štrigova proslavila 'Oremošovo': Razgovarali smo sa župnikom Kristijanom Kuharom Fotogalerija

- Prošle smo godine, na poticaj biskupa Mrzljaka, započeli godinu svetoga Jeronima u našoj Župi. U suradnji s općinom i turističkom zajednicom te Državnim arhivom za Međimurje i Staroslavenskim institutom, pokrenuli smo kulturno-duhovnu manifestaciju „Dani svetoga Jeronima“, te je održana izložba i Festival svetoga Jeronima. Slična smo događanja spremali i za ovu godinu, ali smo zbog epidemioloških mjera morali odustati od većega dijela događanja. Ostalo nam je ipak ono najbitnije: svetom misom proslaviti Boga i štovati svetoga Jeronima. – rekao nam je sugovornik.

Tko je zapravo bio sv. Jeronim i koji je njegov značaj za našu biskupiju i župu Štrigova?

- Točna ubikacija mjesta rođenja svetoga Jeronima do danas ostaje nepoznanica. Povjesničari su kroz proteklih stotinjak godina pokušavali označiti različita mjesta rođenja, od istarskoga Krasa, Zrenja u Istri, Grahova, Solina i njegove okolice, pa čak do Štrigove u Međimurju. U 18. stoljeću pavlin otac Josip Bedeković napisao je opsežnu studiju naslovljenu „Natale solum s. Hieronymi“ u kojoj je, na temelju tada dostupnih historiografskih podataka, ali i predaje starih, označio Štrigovu kao onaj antički Stridon o kojemu kao svojem rodnom mjestu piše sv. Jeronim u svojoj knjizi De viris illustribus. Od Bedekovićevog vremena, a i mnogo ranije, Štrigova je proštenište, mjesto posebnog zagovora ovom velikom naučitelju zapadne Crkve. Duše vjernika su se od davnih vremena okupljali podno Štrigovčaka na mjestu gdje je, prema pobožnoj predaji, a možebitno i istinitoj činjenici, u antičko doba stajala patricijska kuća u kojoj je rođen sveti Jeronim. Na temeljima te kuće, a o čemu svjedoči i Bedeković, izgrađena je velebna crkva posvećena svetom Jeronimu kojoj i danas, posebno na svečev blagdan, dolaze u pohod vjernici. U 15. stoljeću ovdje dolaze oci Pavlini koji za svoju crkvu dobivaju privilegije pape Nikole V., te šire štovanje svetoga Jeronima u Štrigovi i ovome kraju. Odlaskom pavlina iz Štrigove u 19. stoljeću, štovanje nije zamrlo, nego je održano kao posebni i svečani dan u ovome mjestu, u ovoj župi, te u široj okolici. Štrigova je tako, mjesto posebno i u povijesti kontinuiranog štovanja svetoga Jeronima, tamo od sredine 15. stoljeća do danas. Ovdje stoji i velebna crkva s dva tornja, u svetištu urešena Rangerovim freskama i prikazom ulaska svetog Jeronima u nebesko društvo svetih. – govori nam sugovornik te nastavlja:

- Sveti Jeronim jedan je od najučenijih ljudi svoga vremena. Zajedno sa svetim Augustinom, također crkvenim naučiteljem, Jeronim je tragač za Bogom. I otkrio je Boga u svetome Pismu, koje je proučavao i prevodio u Betlehemu na latinski jezik, ispravljajući tada poznate prijevode ili prevodeći iznova. Njegov prijevod i danas koristi Crkva a naziva se „Vulgata“. Pored toga, o svetome Jeronimu znamo da je bio osoba žestoke naravi. U svojim pismima koja su sačuvana, često se žučljivo raspravlja s ljudima svoga vremena: Augustinu, Rufinu, Teofilu, Zlatoustome. Jako ga je sablaznio život u Rimu, Carigradu i Akvileji, te je život proveo u Betlehemu gdje je osnovao samostan za pustinjake. Ali je bio i blage i pobožne naravi, te je poticao na djevičanski život i posvećenje Gospodinu svoje prijateljice Marcelu i Paulu. Sveti Jeronim, kojega zapadna Crkva otkriva tek u 13. stoljeću, naučitelj je Crkve – to će reći da je njegov primjer i nauk vrijedan putokaz ispravnog kršćanskog nauka. A i kao svetac u današnjici on je primjer ostvarenja kršćanskog poziva na svetost i putokaz kako prepoznati Božju prisutnost u životima vjernika. Primjer svetoga Jeronima danas postaje aktualan. Sveti Jeronim je svetac Božje riječi i njegove su riječi „Ne poznavati Pisma znači ne poznavati Krista“. Papa Franjo, potaknut je primjerom svetoga Jeronima, ali i potrebom vjernika da više upoznaju Krista, prošle je godine potpisao motu proprij naslovljen „Apperuit illis“ kojim je ustanovio nedjelju Božje riječi, te odredio da se slavi na 3. nedjelju u crkvenoj godini.

Ako malo bolje razmotrimo životni primjer svetoga Jeronima, moći ćemo u njemu pronaći i naš put traganja za Bogom i njegovom objavom. Bog je onaj koji čovjeku progovara i poziva ga u zajedništvu, a taj Božji govor zapisan je u Bibliji, Svetome Pismu, koje nam i danas glasno progovara u liturgiji i osobnoj molitvi. Vjernici danas sve više otkrivaju važnost lectio divina, razmatranja Božje riječi, a Biblija je i dalje knjiga koja ima najveću nakladu. Stoga u potrazi za Bogo, u traganju za istinom, krećemo od Božje riječi. Tako je činio i sveti Jeronim, a upravo njegovo poznavanje svetoga Pisma i opravdava njegovu gorljivost za pravovjernošću i istinom. – završava naš razgovor štrigovski župnik.

Nadodajmo da će misa u crkvi sv. Jeronima biti u srijedu u 18 sati.

Pročitajte i ovo
Najgledaniji video
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!