Vijesti / Društvo
Društvo
Radnica iz Trnovca Bartolovečkog dobila otkaz zbog Facebook kritike odluke o radu na Uskrs
Davor Puklavec/Pixsell/Ilustracija

Odluka ustavnog suda

Radnica iz Trnovca Bartolovečkog dobila otkaz zbog Facebook kritike odluke o radu na Uskrs

Ustavni je sud ocijenio kako je Mirela H. izrazila revolt zbog rada na blagdan, što je vrijednosni sud, a ironičan sadržaj nije bio uvredljiv.

Smijemo li i kako komentirati svoga poslodavca na društvenim mrežama, odnosno može li nam poslodavac zbog toga dati izvanredni otkaz, pitanje je koje je došlo i do Ustavnog suda. Redovni sudovi oko toga su se podijelili.

Općinski sud u Varaždinu i Županijski u Rijeci zaključili su kako zbog Facebook komentara odluke poslodavca B. L. d.o.o. o radu na Uskrs Mirela H. iz Trnovca Bartolovečkog nije smjela dobiti otkaz. Onda se pitalo i Vrhovni sud, a za njega je otkaz bio opravdan.

Zbog toga ne samo da nije dobila odštetu sa zateznim kamatama već je poslodavcu morala i naknaditi parnični trošak od 8553 kune.

No naposljetku je svih 13 ustavnih sudaca usvojilo tužbu Mirele H. i presuda Vrhovnog suda iz ožujka 2017. je ukinuta.

Nije bio cilj 'blatiti tvrtku'

Mirela H. je na svome Facebooku objavila ovu poruku: 'Tražim zainteresiranu žensku osobu tijekom ovog vikenda, dakle velike subote i samog Uskrsa za obavljanje svih poslova u kući, što uključuje i odlazak na misu na Uskrs s mojom obitelji jer ja radim u B. u subotu i nedjelju popodne. Ipak si s tom plaćom mogu to priuštiti.'

Objava je bila javna te je u raspravi sudjelovalo 129 osoba. Za rasprave još je dodala: 'Svakako katastrofa! Mi pojedinci očito nismo ljudi, nego njihove mašine (...) debilana na kvadrat'.

Poslodavac je za izvanredni otkaz dobio suglasnost radničkog vijeća pa je Mirela H. u lipnju 2015. pokrenula radni spor. Varaždinski sud usvojio je njezinu tužbu obrazloživši kako je otkaz najteži oblik prestanka ugovora o radu koji je moguć samo kada je riječ o osobito važnoj činjenici koja do te mjere narušava ugovorni odnos da se mora raskinuti.

Kako je samo odjel krojarne morao raditi na Uskrs, a ne svi radnici, imajući na umu sadržaj objava, te da Mireli H. nije bio cilj 'blatiti tvrtku', sud je zaključio kako međuljudski odnosi nisu narušeni do mjere u kojoj bi otkaz bio opravdan.

Ni sud ne opravdava njezin postupak, ali drži da joj se mogla izreći i opomena, a ne najteža sankcija. I sud u Rijeci s tim se složio, ali Vrhovni sud je dao za pravo poslodavcu obrazloživši kako je svoje nezadovoljstvo mogla izreći na zakonom predviđeni način kroz predstavnička tijela zaposlenika, a ne neprimjerenom raspravom na Facebooku.

Zbog riječi 'debilana na kvadrat' Mirela H. nije ih uvjerila kako nije imala namjeru 'blatiti' te su ocijenili kako sve to ima značenje teške povrede ugovornih obveza iz radnog odnosa. Za Vrhovni sud radnica nije ovlaštena problematizirati odluku poslodavca o radnom vremenu, a ona je tvrtku izložila poruzi.

Ustavni sud pozvao se na stajališta Europskog suda za ljudska prava u predmetima gdje je vagano između zaštite ugleda poslodavca i slobode izražavanja na radnom mjestu te podsjetio na test nužnosti u demokratskom društvu.

Pri tomu su se iskristalizirali sljedeći kriteriji: priroda izjave zaposlenika, motiv postupanja zaposlenika, vjerodostojnost obznanjenih informacija, šteta koju je pretrpio poslodavac, javni interes povezan s obznanjenim informacijama, razmjernost sankcije.

Revolt s ironijom

Ustavni je sud ocijenio kako je Mirela H. izrazila revolt zbog rada na blagdan, što je vrijednosni sud, a ironičan sadržaj nije bio uvredljiv. Objava je mogla utjecati na ugled tvrtke, ali kritika poslodavca, posebice ako je u granicama pristojnosti, nije vrijeđanje. Kako se rasprava nije proširila izvan tvrtke, pa je i poslodavac za to saznao nakon anonimne prijave jednog zaposlenika, Ustavni sud je utvrdio kako štete nije bilo.

Odnos poslodavca i radnika mora se temeljiti na uzajamnom povjerenju i ponašanju u dobroj vjeri, ali to ne znači i apsolutnu lojalnost, kao ni takvu diskreciju da se radniku posve uskrati sloboda izražavanja. I Vrhovni sud je bio dužan ispitati je li otkaz bio razmjeran zaštiti ugleda tvrtke ili se to moglo postići i blažom mjerom.

Pročitajte i ovo
Najgledaniji video
Najgledanija galerija
Izdvojeno

Reci što misliš!