najviše štete na žitaricama

ŠTETE OD DIVLJAČI Općina Domašinec i lovci pozvali poljoprivrednike da iskažu interes za postavljanje repelenata

- Rade ogromne štete koje se po mišljenju poljoprivrednika koji gospodare većim površinama mjere u desetinama tisuća kuna. Štete od divljači na usjevima u Hrvatskoj nije moguće osigurati - rekao je poljoprivrednik Bojan Kolarić

U Domašincu je održan sastanak vezano za štete od divljači na poljoprivrednim površinama. Općinski načelnik Mario Tomašek prenio je mišljenje poloprivrednika da ima previše divljači na površini lovišta gdje su poljoprivredne površine.

Zbog ulaganja Općine u lovačko društvo posredstvom natječaja za udruge, načelnik smatra kako bi trebalo riješiti i problem sa štetama na poljoprivrednim površinama i pronaći rješenje. – Najviše štete ima na kulturama žitarica u Murščaku, ali i po cijelom lovištu. Problem je s količinom divljači i štetama na usjevima. Na koji način pomoći i zaštititi poljoprivrednike? – pita se načelnik. 

Dušan Glad, predsjednik Lovačkog društva Jastreb Domašinec, govorio je o problemima visoke divljači u lovištu i poljoprivrednim površinama.

– Visoka divljač ne obitava cijele godine na području lovišta. To je divljač, pogotovo jelenska, koja je u tranziciji i u krdima i nije cijelo vrijeme prisutna. Za nas lovce je to najgora situacija jer ih nema stalno tu. Za vrijeme vegetacije mi tu divljač ne smijemo odstreljivati, možemo ih odbijati repelentima ili slično. Divlje svinje rade probleme na ranijim kulturama, njih prema naredbi ministarstva lovačka društva radi sprječavanja afričke svinjske kuge smiju se odsteljivati tokom cijele godine. Srneća divljač traži vlagu i zadržava se najviše na usjevima bundeve.

Zakon nas zadužuje da osiguramo zaštitna sredstva odnosno repelente. Prošle godine smo ih puno podijelili i imamo povratne informacije da su poljoprivrednici s tim načinom sprečavanja zadovoljni. Država je na pritisak lovaca zbog naleta automobila na divljač, kako bi pomogla lovačkim društvima koja su pred bankrotom zbog prevelikih šteta koja su im dosuđena od strane sudova – istaknuo je Glad. 

Poljoprivrednik Bojan Kolarić ukazao je da krda ranijih godina u tolikoj mjeri nikad nisu viđena u lovištu. – Rade ogromne štete koje se po mišljenju poljoprivrednika koji gospodare većim površinama mjere u desetinama tisuća kuna. Štete od divljači na usjevima u Hrvatskoj nije moguće osigurati – rekao je. 

Dušan Glad ponudio je pomoć llovaca poljoprivrednicima oko nabavke i distribucije repelenata, odnosno mirisnih barijera za divljač koje treba primijenjivati od ranog proljeća.

– Prošle godine je društvo za repelente izdvojilo 6-7 tisuća kuna. Glad je kazao kako se na divlje svinje vrši intenzivan lov. – Lovozakupnik je dužan osigurati sredstva za osiguranje poljoprivrednih kultura, a tu se nadamo i pomoći i sufinanciranju of strane Općine. Županija Međimurska se trudi da sustav lovstva na području Međimurja ostane u ovom pozitivnom obliku i sustavu kako je fanas, sa rješavanjem problema čuvanja lovišta, naleta na divljač i ostalo – rekao je Glad.

Ivan Krznar, poljoprivrednik, također je ukazao na veliki broj krda divljači, pogotovo srneće i jelenske u lovištu i probleme zbog šteta. Lovac Glad dodao je da lovačkom društvu u ovom mjesecu predstoji aktivnost prebrojavanja divljači. 

Načelnik Tomašek predložio je da se na početku godine donese na općinu plan gospodarenja divljači lovištem, kako bi se stavilo na oglasnu površinu. Isto tako vezano oko nabavke repelenata, da se oglasi kome sve u općini od poljoprivrednika treba kako bi i Općina pomogla u sufinanciranju. 

Poljoprivrednici su spomenuli i na štete od dabrova, no lovci kažu kako dabrovi nisu lovna divljač – lovačko društvo njima ne gospodari. 

Na kraju je upućen poziv poljoprivrednicima da iskažu interes za repelente, da ih postave na iskustveni način u proljeće uz problematične njive, a nakon toga postupka imaju pravo i osnovi za traženja štete, dakako ako je poštovani način upotrebe i odbijanja divljači. 

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije