Međimurski internetski portal www.emedjimurje.hr pokrenuo je rubriku Pitanja i odgovori. Putem ove rubrike primili smo pitanje čitateljice – špediterke iz Međimurja koju zanima kakva je sudbina špeditera nakon ulaske Hrvatske u Europsku uniju. Odgovor smo potražili u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske odakle nam je iz Ureda glasnogovornika pristigao odgovor.
Pitanje međimurske špediterke:
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji u srpnju 2013. godine znači i ulazak u jedinstveno područje Schengenske zone, pa time postoji bojazan kako će brojne špediterske tvrtke, a njih je u Hrvatskoj više od tri tisuće, postati suvišne i ostati bez dobro uhodanog posla. Prema nekim procjenama opseg posla u takvim uvjetima mogao bi se smanjiti i za 90 posto pa bi prema tome i jednako toliko tvrtki, pa i njihovih djelatnika, moglo ostati bez posla.
Na referendumu o pitanju ZA ili PROTIV ulaska Hrvatske u EU, osobno sam kao i mnogi moji kolege glasala protiv. Glasovi nam u konačnici nisu bili dovoljno snažni. Ali gospodo u svoje ime i u ime tisuća kolega špeditera koji časno obavljaju svoj posao pitam : Što ste konkretno u pregovorima s EU dogovorili u ime nas špeditera koji ćemo direktno biti oštećeni ulaskom Hrvatske u EU gubitkom posla, gubitkom primanja koja nam omogućavaju egzistenciju.
Informirajući se s kolegama špediterima iz Slovenije koji su prolazili kroz agoniju koju mi i naše obitelji prolazimo sada, imamo saznanja da su njima bile isplaćene jednokratne naknade iz fondova EU. Što je konkretno ispregovarano za nas?
Odgovor:
Pristupom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska istovremeno postaje i dio Carinske unije, dakle jedinstvenoga carinskog područja Europske unije, te tim činom počinje neposredno primjenjivati cjelokupno carinsko zakonodavstvo Europske unije, s naglaskom da je naše zakonodavstvo u dijelu koji se odnosi na primjenu propisa iz područja nadležnosti carinske službe već sada u najvećem dijelu usklađeno s pravnom regulativom Europske unije.
Uključenje u Carinsku uniju pojednostavnjeno znači kako sva robna razmjena između gospodarskih subjekata te fizičkih osoba unutar područja ove zajednice postaje domaćom razmjenom glede carinskog tretmana robe, odnosno brišu se granice zemalja unutar područja Unije, a egzistiraju samo vanjske granice cjelovitog područja Europske unije.
Okolnost stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije će nesumnjivo imati i reperkusije na otpremnički sektor, kao važan segment hrvatskog gospodarstva, obzirom na predvidivo smanjene opsega ukupnog carinskog poslovanja s obzirom da je upravo Europska unija najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner.
U tom smislu, kao i sama carinska služba, otpremnički sektor će se morati prilagoditi novonastalim okolnostima, pri čemu valja voditi računa da će RH kontrolirati vanjske granice EU zbog čega će se pojačati carinski nadzor na granicama sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, pri čemu navedena okolnost, između ostaloga, otvara i mogućnost robnog carinjenja na vanjskim granicama za potrebe tržišta cjelokupne EU. Nužna posljedica navedenoga je potreba povećanja mobilnosti kako unutar same carinske službe tako i unutar otpremničkog sektora.
Pri tome napominjemo da će osim nastavka sudjelovanja u unutarnjem robnom carinjenju, otpremnički sektor nakon pristupa u EU sudjelovati u provedbi pravne stečevine EU, odnosno u ukupnom carinskom poslovanju koje obuhvaća složene institute europskog carinskog prava kojima moraju udovoljiti gospodarski subjekti (primjerice sigurnosne mjere, INTRASTAT i dr.), pri čemu će neki od navedenih aspekata svakako imati i pozitivnog utjecaja na status i zaposlenost otpremničkog sektora.
