Većina medija u Hrvatskoj, ali nijedno ministarstvo ili nadležna institucija, objavila je informaciju o najnovijoj studiji iz znanstvenog časopisa “Hrana i kemijska toksikologija” kojom se dokazuje toksičnost genetski modificiranog kukuruza i herbicida glifozata koji se koristi pri uzgoju tog usjeva (Food Chem. Toxicol. 19. 9. 2012.). Studiju su potpisali francuski i talijanski istraživači, sa sveučilišta u Caenu i Veroni, pod vodstvom profesora Gillesa-Erica Séralinija.
Tržišni veto za rizične proizvode
Iako studija nije konačna istina o GMO-u, ona je dovoljan pokazatelj da s genetski modificiranom hranom nešto nije u redu. Najnoviji znanstveni rezultati dovoljni su da se GMO proizvodi obilježe kao kontroverzni.
Takvim sumnjivim proizvodima, oko čije sigurnosti ili štetnosti znanstvenici vode ratove, nije mjesto na poljima, niti na policama u trgovini. Europski odnos prema riziku temelji se na načelu opreznosti koje pretpostavlja, uz ostalo, moratorij za potencijalno štetne proizvode ili tehnologije. Tržišna odgoda posebno se odnosi na nepotrebne proizvode, poput genetski modificiranih usjeva, piše Valerije Vrček na portalu hrsvijet.net.
Pomor štakora hranjenih GM-kukuruzom
Tijekom spomenutog istraživanja, koje je trajalo dvije godine, dvije stotine laboratorijskih štakora dobivalo je hranu s GM-kukuruzom (Monsantov NK603 kukuruz) i s dodatkom glifozata, herbicida širokog spektra (Monsantova “Roundup” formulacija). Štakorice hranjene tom biotehnološkom kombinacijom ugibale su 2 do 3 puta brže od ženki u kontrolnoj skupini, uglavnom zbog razvoja tumora dojki.
Kod mužjaka, koji su hranjeni GM-kukuruzom i /ili glifozatom, pojava nekroze jetre bila je 3 do 5 puta češća, oštećenja bubrega dvostruko učestalija, a razvoj tumora mnogo brži (i do 600 dana). Ovakvi podaci bili su dovoljni da profesor Séralini zaključi: “Rezultati naše studije jasno pokazuju da niske doze herbicida glifozata, pri koncentracijama koje su mnogo niže od onih službeno dozvoljenih, induciraju teške, hormonski ovisne, poremećaje dojki, jetre i bubrega”.
On također upozorava da dosadašnja ispitivanja sigurnosti GMO hrane nisu prikladna jer traju prekratko. Prosječno istraživanje s laboratorijskim životinjama, koje se provodi u biotehnološkim kompanijama, traje oko 90 dana, dok Seralini smatra da “prehrambeni eksperimenti” sa štakorima trebaju trajati barem dvije godine kako bi se jasno uočile zdravstvene posljedice konzumacije GMO usjeva i dodanog glifozata.
Francuska GMO-veza
Ovo je istraživanje još jedan znanstveni prigovor sigurnosti GMO proizvoda. Tumačenje rezultata stvorit će nove podjele i sukobe između protivnika biotehnološke revolucije i pobornika genetskih manipulacija. Dok ovi prvi (s pravom) “slave” loše vijesti o mutantima iz hrane, drugi se grupiraju u apologetske ćelije za (nad)recenziju već objavljenog rada.
U svakom slučaju, rezultate i upozorenja iz studije nije moguće ignorirati. Sada se očekuju službena priopćenja iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), institucije koje već godinama zastupa stajalište da ne postoje znanstveni dokazi o štetnosti GMO proizvoda. Očekuje se i reakcija francuske vlade kojoj će najnoviji rezultati dobro poslužiti za opravdanje uvedenih mjera zabrane uvoza, prometa i sjetve GM-kukuruza.
Zbog “GMO-izolacionizma” i konzervativne politike prema “modernoj” poljoprivredi, francuska je vlada dobila ukor od Europskog suda pravde (!) i u sudskom je sporu s kompanijom Monsanto.
Hrvatska treba zabraniti glifozat!
I Hrvatska bi trebala iskoristiti rezultate Séralinijeve studije. Ako je uvođenje moratorija na GM-usjeve prezahtjevan zalogaj za našu administraciju, onda preostaje jednostavnija i efikasnija zakonska procedura – zabrana glifozata! Sa zabranom glifozata postaje upitan cjelokupni projekt GM-usjeva.
Naime, glifozat je herbicid kojeg moraju koristiti oni poljoprivrednici koji uzgajaju genetski modificirane usjeve. Gdje se sije GM-sjeme, tamo se praši glifozatom. Najpoznatije komercijalno ime za glifozat je “Roundup”. Glifozat je herbicid širokog spektra djelovanja koji ubija floru na nekom polju.
Jedino GM-usjevi mogu “preživjeti” toksikologiju glifozata. Njihova je otpornost prema glifozatu dizajnirana genetskim manipulacijama; imaju ugrađeni gen za proizvodnju enzima koji razara kemijsku strukturu glifozata. Najveći dio tržišno relevantnih GM-usjeva zapravo nema nikakva posebna, niti nova svojstva, osim ugrađene otpornosti protiv glifozata.
Stoga se GM-sjeme i glifozat prodaju u zajedničkom “paket-aranžmanu”: tko kupuje GM-sjeme, mora kupovati i glifozat. Najčešće u istome dućanu koji pripada kompaniji Monsanto, BASF-u ili Syngenti. Besmisleno je sijati GM-sjeme bez zaprašivanja okoliša glifozatom. Dapače, što se više glifozata primjenjuje, vjerojatniji je “poželjan” efekt spržene zemlje.
Upravo to i rade moderni poljoprivrednici – kako bi bili sigurni da na polju zasijanom GM-kukuruzom ili GM-sojom neće biti korova, natapaju zemlju pretjeranim količinama glifozata. Mnogi, s pravom, nazivaju glifozat – agrokemijskim napalmom.
Budući da najnovija francusko-talijanska studija jasno potvrđuje ranije zaključke znanstvenika o toksičnosti glifozata (vidi npr. Chem. Res. Toxicol. 2010, 23, 1586), potrebno je hitno provesti mjere zaštite okoliša i ljudskog zdravlja i zabraniti tu kemikaliju. Sa zabranom glifozata, završit će i priča o GMO-u u Hrvatskoj.