Od 16. svibnja traje novi mandat direktorice Međimurskih voda Sunčane Glavine koja je na tu poziciju prvi put imenovana 2022. godine. Tom prigodom s njom smo razgovarali o dosadašnjem poslovanju
– Početak moga prvog mandata definitivno je bio izazovan, nisam očekivala situaciju na kakvu sam naišla dolaskom. Vladalo je postpandemijsko razdoblje, započeo je rat u Ukrajini, stalno su se pojavljivali neki problemi, kronično nezadovoljstvo zaposlenika, poslovanje je bilo na rubu.
U Vodama sam prethodno bila do 2015., tada je tvrtka bila pojam, kasnije se to ponešto promijenilo. Počela sam se baviti restrukturiranjem; primijetila sam ljude koji možda nisu toliko dolazili do izražaja, dala sam im slobodu da „rašire krila”. Važno mi je da djelatnici pokazuju inicijativu, mislim da su ljudi koje sam prepoznala kao rukovoditelje pokazali kako se radilo o ispravnom instinktu. Zajedničkim smo snagama došli do faze u kojoj smo sada – napravili smo dobre temelje kako bismo se u ovom mandatu mogli dalje razvijati – za list „Međimurje” komentirala je Glavina.
Pomlađivanje kadra
– Za vodoinstalatere imamo stalno otvoren natječaj. Prosječna nam je starost radnika oko 45 godina, no kod vodoinstalatera nam je i veća, pa su normalni prirodni odljevi radnika. Mnogi su tu od početka funkcioniranja tvrtke i izvrsno poznaju sustav, no polako odlaze u mirovinu. Počeli smo sa stipendiranjem, trenutno imamo sedam stipendista. Dvojicu smo nakon završene škole zaposlili, što ćemo raditi i nadalje.
Počeli smo s energetskom tranzicijom. Izgradili smo osam solarnih elektrana, od kojih je jedna veća, kapaciteta od 1,3 megavata, na vodocrpilištu u Nedelišću. Ove godine izgradit ćemo još šest, s nekim radovima smo već počeli… To nam je dosta značajan smjer u kojem idemo s obzirom na to da su naša postrojenja veliki potrošači energije, od uređaja za pročišćavanje do precrpnih stanica. Radi se o načinu u kojem postajemo energetski neovisni. Kako je na vodocrpilištu moguće dograditi solarnu elektranu, počeli smo i s izradom projekta za baterijski spremnik, što bi nam omogućilo skladištenje energije. U Prelogu je napravljen novi vodotoranj. Stari trenutno nije u funkciji, no postoji mogućnost da ga se ponovo koristi u slučaju potrebe.
Iduće godine selidba
Što se mojih prethodnika tiče, smatram da su imali ponešto drukčije načine upravljanja i djelovali u različitim okolnostima. Josip Zorčec inicijalno je utro put Međimurskim vodama i otpočetka gurao cijelu priču, dok se Vladimir Topolnjak više fokusirao na razvoj vodoopskrbe. Meni preostaje koncentrirati se na odvodnju i pročišćavanje. Vodoopskrba je top, naša je voda među najkvalitetnijima u Hrvatskoj, imamo sreće što smo bogati podzemnim vodama, naš kraj pogotovo, te dobro upravljamo sustavom, to jest vodnim gubicima – naglašava naša sugovornica.
„Međimurske vode” sljedeće godine bi se trebale i preseliti na lokaciju u Kolodvorskoj 42 u Strahonincu, na kojoj je već smješten njihov Sektor vodoopskrbe. Lokacija se nalazi na čakovečkoj strani obilaznice te se joj i prilazi iz Zapadne ulice u Čakovcu, no pripada katastarskoj općini Strahoninec.
– Za taj je projekt izrađena dokumentacija, dobivena je građevinska dozvola, pokrenut je postupak nabave te je donesena odluka o odabiru izvođača. Trenutno smo u fazi desetodnevnog mirovanja. Ne bude li žalbi, krajem ovoga tjedna slijedi nam potpisivanje ugovora za izvođenje radova. Optimistična procjena za rok preseljenja je sredina ili jesen iduće godine. Riječ je o prirodnom slijedu, ovdje smo u centru grada, izolirani smo, imamo arhivu i druge uredske sadržaje na top lokaciji, a s druge strane postoji potreba za širenjem kapaciteta za odvodnju i pročišćavanje, tako da ćemo na ovu novu/staru lokaciju preseliti i naš laboratorij. Prostor u ulici Matice hrvatske namjeravamo prodati, naših je pet katova, dok jedan pripada Gradu Čakovcu – objasnila je direktorica, dodavši da se osim odvodnje i pročišćavanja ukoštac trebaju uhvatiti i s problemom mulja.
– Mulj nastaje u procesu pročišćavanja i predstavlja problem kao otpad. Proizvodi se u velikim količinama, a naše zakonodavstvo trenutno je po tom pitanju nejasno. Ne može se koristiti u poljoprivredne svrhe, kako je bilo zamišljeno, jer je u međuvremenu došlo do promjena, pri čemu nisu usklađeni zakoni i pravilnici. Svi vodovodi čekaju da se razjasni procedura. Imamo devet polja za ozemljavanje za zbrinjavanje mulja, no ona su puna. Ove godine smo ugovorili nabavu linije za dehidraciju mulja, što je prva faza kojom mu se smanjuje volumen. Nakon toga ide zbrinjavanje mulja pružatelja usluga.
Razmišljamo o pilot-projektu, često smo u inovacijama prvi, što nam se ponekad obije o glavu. Tako je bilo s poljima za ozemljavanje, s kojima smo počeli prvi u Hrvatskoj, a drugi vodovodi tek nekoliko godina poslije nas. Sad oni imaju tih par godina prednosti da riješe problem zbrinjavanja mulja. Krenuli smo, naime, u projekt s tvrtkom Dok-ing iz Zagreba, s kojom su u tijeku pregovori o korištenju mulja i njegovu pretvaranju u vodik, koji bismo mogli koristiti kao gorivo za upogonjavanje naših uređaja za pročišćavanje. Pred završetkom je mini-postrojenje koje bi kod nas postavili te pilotirali utjecaj na smanjenje količine i proizvodnju goriva – navodi Glavina.
Kada će kanalizacija?
Dotaknuli smo se i vječno aktualne teme: kanalizacije u onim mjestima u kojima je još nema.
– Aglomeracije koje još preostaje izvesti su Podturen, nakon Čakovca najveća aglomeracija procijenjene vrijednosti 79,2 milijuna eura, te Donji Kraljevec (20,4 milijuna) i Podbrest (42,7 milijuna eura).
Sva tri projekta prijavljena su na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Dobili smo informaciju da je administrativna provjera prošla te da su prijave u fazi daljnjih provjera. Nesretna nam je okolnost činjenica da smo prioritetno područje 2023., što znači da su kod nas spomenuti projekti trebali biti završeni do te godine. Trenutno se odobravaju one aglomeracije koje su trebale biti gotove do 2018., poput Zagreba i Pule, što znači da još uvijek nismo prioritet. Posljednji podatak je da Vlada RH razmišlja o kreditnom zaduženju ili o drugim izvorima, spomenut je promet, što bi se moglo rasporediti na vodno gospodarstvo te bi u tom slučaju svih 35 prijavljenih aglomeracija prošlo – za naš medij objašnjava direktorica Međimurskih voda i dodaje da bi saznanje o tome trebali imati do kraja godine.
U tvrtki su prijavili i nastavak projekata koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
– U veljači smo na poziv prijavili Zebanec Selo, Donji Zebanec, Selnicu, dio Štrukovca i Goričana, Miklavec, dio Jalšovca i Zasadbrega. Vrijednost je 4,1 milijun eura, jučer sam (25. svibnja, op. a.) potpisala prijavu u sustavu, sve je odobreno, a službeni dio, potpisivanje ugovora, vjerojatno će uslijediti kada se skupi dovoljan broj drugih prijavitelja. Ostaju nam „problematični” dijelovi poput Štrigove i Toplica Sv. Martin, dijela Svetog Jurja na Bregu… To su područja koja su nerentabilna za održavanje i jako skupa za izgradnju te se teško mogu opravdati u studijama izvodljivosti, no to nije i nemoguće, ali trenutno ne postoje izvori financiranja za njih – kaže čelnica međimurske vodnogospodarske tvrtke.
Općenito zadovoljni
Na temu zadovoljstva korisnika spominje godišnje ankete i ispitivanja.
– Prosječna nam je ocjena nešto iznad 4, što bi sugeriralo da su korisnici generalno zadovoljni. Veseli nas kada dobijemo kakvu poruku pohvale ili zahvale za npr, brzu reakciju. Kažu da smo jedna od rijetkih javnih službi u kojoj se netko javlja na telefon te da promptno odgovaramo… Odlučili smo da od 1. listopada ukidamo blagajnu. Osim što ćemo se sljedeće godine preseliti, vidimo da nam fizički ne dolazi velik broj korisnika te se brojka i smanjuje, troškovi su značajni, a ponudili smo mogućnost plaćanja u Tiskovim i Konzumovim poslovnicama, tako da postoji alternativa. Sve više ljudi koristi i mobilno bankarstvo. Tim za odnose s korisnicima će ostati – ističe Sunčana Glavina, uz napomenu da bi se tvrtka u njezinu aktualnom mandatu posvetila i izradi mobilne aplikacije za korisnike. Počeli su s razvojem novog ERP-a (sustav upravljanja procesima, op. a.) putem kojega će zaživjeti i aplikacija za korisnike. Aplikacije za kvarove i daljinska očitanja funkcioniraju, a ovo bi bio još jedan razvojni korak.
– Cilj nam je u sljedeće četiri godine postići da tri četvrtine, od naših 42 tisuće korisnika, prijeđe na daljinsko očitanje vodomjera. Kad sam došla, bilo ih je tri tisuće, trenutno ih je devet tisuća, a do kraja godine trebali bismo doći do brojke 12 tisuća. Zanimljivi su nam i vodomjeri koji se mogu daljinski isključiti, kod njih postoji mogućnost da ih korisnici sami isključe kada odu nekamo na duže vrijeme, istražujemo takve modele – zaključuje Glavina.
Strastvena penjačica
– Upravljam na način da relativno brzo odgovaram na probleme koji nailaze. Ako to nije ispravan put, prilagodim se. Otac (predsjednik županijske Skupštine i nekadašnji gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina, op. a.) mi je rekao: „Sunči, jel ti baš moraš saki vikend nekam planinarit?” Tako se nosim sa stresom, odgovorila sam mu, da toga nema, mislim da bih mogla na psihijatriju! (smijeh)
Planinarenje i penjanje mi predstavljaju ispušni ventil za ono što se ovdje događa. Kada si na tako odgovornoj funkciji, u tome si 24 sata. Kada vidim poziv u 10 navečer, to ne može biti dobro. Budim se relativno rano, oko pola 5, odradim jogu, a nakon toga uz planinski čaj čitam mailove i odgovaram. Kontroliram se da svojim ključnim suradnicima ne šaljem mailove prije 6! Nedavno sam postala planinarski vodič C standarda, što podrazumijeva sportsko penjanje i vođenje po opremljenim sportskim smjerovima na prirodnim i umjetnim stijenama. Otprije sam vodičica A standarda za ljetne uspone – članica sam Planinarskog društva „Bundek” iz Murskoga Središća i njihov sam vodič. Ispit se održao na Paklenici. Krajem lipnja planiram na švicarsko-talijanski Monte Rosso, što je nešto iznad 4.600 metara – kaže direktorica, koja se osvrnula i na uspjeh Matije Bogdana.
– Jako sam ponosna na njega, on je pripadnik čakovečke alternativne punk scene, ja sam isto u duši pankerica, tako da mi je veoma drago, to je velik uspjeh. Veseli me kada se ljude ne etiketira, kada nema predrasuda – poručuje strastvena planinarka, koja nam je ispričala i kako je na nju utjecao otac, koji također ima iskustva s odgovornim pozicijama.
– Tijekom cijelog svoga radnog vijeka imam potrebu da pokažem kako sam sve sama postigla trudom i zalaganjem, učenjem, od toga da sam magistrirala na temu komunalne infrastrukture, uz posao i malo dijete, pa i doći na ovako odgovornu poziciju, sve je to bio samo moj trud, a ne zahvaljujući očevoj funkciji. Velika sam perfekcionistica, to moji ljudi znaju. Prijateljica mi uvijek govori: „Smiri jahača u glavi!”, jer ne znam stati. (smijeh) Doma nikad ne razgovaramo o Međimurskim vodama, nažalost se rijetko i vidimo, pa se u tim trenucima posvećujemo obiteljskim temama – otkriva direktorica Glavina.
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3710
