Hodočašće vjernika iz Ivanovca i Štefanca, koje je predvodio župnik Alojzije Pakrac, održano je 14. ožujka 2026. godine, a središnji dio bio je odlazak u Karlovac na svečano misno slavlje
Tamo je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša proglasio Nacionalno svetište svetog Josipa manjom papinskom bazilikom, čime je ovaj događaj dobio poseban značaj za sve okupljene vjernike.
Ovim činom svetište je dobilo dodatno priznanje, a vjernicima je omogućeno i zadobivanje potpunog oprosta uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Hodočašće i molitva na Jazovki
Hodočašće se nastavilo prema Jazovki, mjestu dubokog povijesnog i memorijalnog značaja. Riječ je o jednoj od prvih istraženih masovnih grobnica iz razdoblja Drugi svjetski rat, gdje su sudionici zastali u tišini i molitvi.
Nakon kratkog odmora i ručka u prirodi, hodočasnici su nastavili svoj put prema mjestima važnim za hrvatsku crkvenu povijest.
Sljedeća postaja bio je Pribić, rodno mjesto kardinala Franje Kuharića, gdje su se vjernici pomolili i zabilježili zajednički trenutak fotografijom.
Put ih je potom odveo u Krašić, u crkvu Presvetog Trojstva, rodno mjesto blaženog Alojzije Stepinac, nebeskog zaštitnika njihove župe.
Tamo ih je dočekao župnik Ivan Vučak, koji je vjernike potaknuo na molitvu i povjerenje u Stepinčev zagovor, podsjetivši na njegovo geslo: „U tebe se, Gospodine, uzdam“.
Hodočašće ispunjeno vjerom
Kroz molitvu i pjesmu vjernici su povjerili svoje brige, potrebe i zahvale, tražeći zdravlje i oprost za sebe i svoje bližnje.
Iako umorni od puta, kućama su se vratili ispunjeni snažnim dojmovima i duhovnim iskustvom koje će, kako ističu, još dugo pamtiti.
