Zbog građana koji se svakodnevno žale na alergiju izazvanu peludom korova ambrozije, Općina Štrigova počela je odašiljati opomene vlasnicima zapuštenih parcela, kojima prijeti 500 kuna kazne. S akcijama suzbijanja ambrozije, upozoravaju stručnjaci, trebalo je započeti krajem svibnja i početkom lipnja.
Tada se biljka čupa prije cvatnje, dok se sad, u kolovozu, košnjom koncentracija peluda u zraku višestruko povećava. Ambrozija probleme stvara i poznatom međimurskom vinaru Branimiru Jakopiću, koji predlaže da se stimulira uklanjanje tog korova. Jedno od rješenja je da se građanima plaća određeni iznos po komadu iščupane ambrozije, čime bi se za nekoliko godina iskorijenila – kaže.
Stariji građani sjećaju se da ambrozije u Međimurju nekad nije bilo u tolikim količinama. Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije, kaže da se mediji ovih dana bave uglavnom negativnim utjecajem ambrozije na zdravlje građana, no nitko se ne bavi time kako je i zašto ambrozija uopće zavladala oranicama.
– Jedan od razloga je to što su se neki mislili na brzinu obogatiti poljoprivredom, pa su izorali izvorne livade na kojima su rasle zavičajne nealergene vrste trava. Kad nisu uspjeli s kukuruzom ili krumpirom, ostavili su tu oranicu na milost i nemilost invazivnim vrstama. Ambrozija se samo ponaša kao ljudska vrsta, uhljebi se tamo gdje je našla svoju slobodnu nišu – ističe S. Golub.
Pitanje je zašto godinama nitko nije reagirao na prenamjenu livada u oranice. U međuvremenu invazivne vrste zavladale su na mjestima na kojima su nestale zavičajne vrste. – Konkretno, tamo gdje su Međimurci preorali tradicionalno održavane livade, što znači otkos dva puta godišnje, za sijeno i otavu, zavladala je ambrozija – upozorava S. Golub, koji smatra da najviše odgovornosti imaju pojedinci koji prema svojoj djedovini postupaju neetički.
Dovoljno je, zaključuje, otići do Austrije pa da se vidi kako izgleda livada prema kojoj gazda ima izgrađen etički odnos i prema kojoj se odnosi brigom dobrog gospodara. Proces vraćanja livada u izvorno stanje je, dodaje, dugotrajan i skup. Kako doznajemo, tema o ambroziji mogla bi se naći na dnevnom redu narednog kolegija međimurskih gradonačelnika i načelnika, a u planu je i velika akcija uklanjanja ambrozije, i to krajem kolovoza!
