Kako doznajemo, ipak će biti provedena nepopularna ‘čista sječa’, ali samo u dijelu šume
Nakon što smo objavili da šumarija kreće u ozbiljnu sječu u kultnoj šumi Zelenbor u Brezju, uznemirili su se duhovi.
Tema je komentirana na našem portalu eMeđimurje te se jedni oštro protive, dok drugi argumentiraju da se to tako radi kada stabla dosegnu tehnološku zrelost.
Podsjetimo, objektivom smo zabilježili kako su crvenom bojom markirana brojna stabla. Prenijeli smo zabrinutost mještana koji strahuju da će cijelo područje biti ogoljeno, kao što je to ne tako davno napravljeno nešto bliže zaštićenim Bedekovićevim grabama.
Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu, tražio je pojašnjenja nadležnih. Ona su i stigla, Općini je odgovorio Mario Manjkas iz Hrvatskih šuma, upravitelj Šumarije Čakovec.
Obrazlaže kako sječa neće biti provedena na cijeloj katastarskoj čestici broj 1604 (nasuprot radara), već samo u njenom jugozapadnom dijelu, na površini od 1,92 hektara.
Riječ šumariji
– Navedeni odsjek je uređajni razred gospodarske kulture europskog ariša s ophodnjom 60 godina. Programom gospodarenja gospodarskom jedinicom gornje Međimurje, s planom upravljanja područjem ekološke mreže koji je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, za taj odsjek propisana je čista sječa koja je i uvrštena u plan za 2026. i planirana je u prvoj polovici ove godine. Nakon sječe, tlo će se pripremiti za sadnju koju planiramo izvršiti ujesen ili na proljeće 2027. – navodi Manjkas.
Svjesni su, nastavlja, da mještani ovaj šumski predio koriste kao šetnicu i za rekreaciju. Svjesni su i nezadovoljstva koje se već počelo javljati jer će “obnovom šume biti promijenjena vizura okoliša te određeni broj godina šuma neće biti atraktivna”.
– Funkcija ove šume je prvenstveno gospodarska i šumarija ima zakonsku obvezu provesti obnovu. Štetan utjecaj na krajolik uslijed čiste sječe nastoji se smanjiti sječom manjih površina, sadnjom domaćih vrsta drveća, odnosno brzom obnovom šume – pojašnjava.
Kaže i kako u ostatku ovog šumskog kompleksa ponad Bedekovićevih graba, u ovom desetogodišnjem razdoblju, ne planiraju drugu čistu sječu već samo prorjeđivanje.
– Dio javnosti koji je zabrinut mora biti svjestan da je gospodarenje šumama proces koji se odvija u ciklusima. Sječa je samo jedna faza, jedan zahvat održivog gospodarenja. Postojeća šuma, kao i ostale srednjodobne i starije sastojine toga kompleksa, u početku su izgledale kao guštici ili šikare, no zahvatima njege, čišćenja i proreda, oponašajući prirodne procese, formirale su se stabilne autohtone sastojine – zaključuje Manjkas.
Mi smo izdvojili pojam “čista sječa”. Iako je isprva, promatrajući markirano, djelovalo kao da ide prorjeđivanje, to nije točno. Izraz “čista sječa” dovoljno govori. I sam Zakon o šumama ju definira kao “sječu svog ili praktički svog drveća u sastojini, izlažući taj dio zemljišta ekološkim uvjetima goleti”.
Ona je u biti zabranjena, ali se s druge strane čistom sječom ne smatra “uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija osigurana na odgovarajući način”.
Ako nam je suditi prema riječima upravitelja Manjkasa, to je osigurano i ne treba očajavati. Ovo neće izgledati lijepo određeni broj godina, kao što je to bilo u sjeveroistočnom dijelu šume.
Narodni ustanak
Na tom se području, između državne ceste i Bedekovićevih graba, na četiri čestice prostiru oko 22 hektra državnih šuma. A sada će, dakle, na čestici broj 1604, koja ima oko šest hektara, biti posječeno njih 1,92.
Bit će zanimljivo pratiti i hoće li na svjetlost dana izaći tzv. partizanski spomenik “komunistima Međimurja koji su 28. lipnja 1941. godine, u ovoj šumi, donijeli odluku o dizanju ustanka protiv okupatora”.
Pronašli smo tako i izvještaj lista Međimurje iz 1. kolovoza 1986. godine, s “Narodnog zbora u šumi Zelenbor”. U pozadini fotografije vidi se spomenik koji još odolijeva zubu vremena.
Ustanak je dignut protiv nacionalsocijalizma, a naš su najveći problem bili strelasti križevi – mađarski njilaši. Da nismo oslobođeni, Brezje bi se možda i danas zvalo Nyíresfalva (ne njilaš!). Ali ne mari, Nyíresfalva opet znači Brezovo selo…
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3693
