Blagdan s bogatom duhovnom i simboličnom porukom
Danas je Svijećnica – Prikazanje Gospodinovo, blagdan bogat simbolikom iz kojega izviru mnogi kršćanski običaji. Blagdan Prikazanja Gospodinova, u narodu poznat kao Svijećnica, Crkva tradicionalno slavi 2. veljače, točno četrdeset dana nakon Božića.
Ovim se blagdanom slavi događaj iz Isusova djetinjstva kada su, prema Mojsijevu zakonu, Josip i Marija donijeli malog Isusa u jeruzalemski Hram kako bi ga, kao prvorođenca, obredno prikazali Bogu. Prema Zakonu, četrdesetog dana nakon poroda rodilja je trebala primiti blagoslov u Hramu, a roditelji su kao žrtvu prinosili janje mlađe od godinu dana ili mladu golubicu.
Isusovo prikazanje u Hramu naviješteno je i u Starom zavjetu, po proroku Malahiji:
„I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite“ (Mal 3,1).
U skladu s Isusovim skrovitim djetinjstvom, sam obred prošao je jednostavno i nenapadno. U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je u djetetu prepoznao Mesiju, primio ga u naručje i izgovorio proročke riječi. Mariji je prorekao patnju riječima: „Mač boli probost će ti dušu.“
U Hramu je bila i proročica Ana, koja je molitvama i zahvalama slavila Boga i svjedočila dolazak Otkupitelja.
Uz blagdan Svijećnice veže se i blagoslov svijeća, koje se potom koriste u obredima krštenja, tijelovskim procesijama i drugim liturgijskim slavljima. Svijeća simbolizira Krista – Svjetlo na prosvjetljenje naroda.
Dan nakon Svijećnice, 3. veljače, Rimokatolička Crkva slavi blagdan svetog Blaža (sv. Vlaha), biskupa i mučenika. Tom se prigodom u crkvama tradicionalno dijeli blagoslov grla, kao molitva za zdravlje i zaštitu od bolesti.
