Hrvatska od 1. srpnja 2026. ukida zubne amalgamske ispune s živom, osim u iznimnim slučajevima. Nova pravila proizlaze iz EU uredbe o zaštiti zdravlja i okoliša.
Hrvatska će od 1. srpnja 2026. godine gotovo u potpunosti prestati s ugradnjom zubnih amalgama, poznatih kao „crne plombe“, proizlazi iz uredbe Europske unije koju je danas usvojio Hrvatski sabor. Kako prenosi Index.hr, riječ je o Uredbi 2024/1849 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. godine, kojom se proširuje zabrana uporabe dentalnog amalgama na sve osobe u državama članicama Europske unije.
Dosad se zabrana odnosila na djecu mlađu od 15 godina, trudnice i dojilje, dok se novim pravilima uporaba amalgama ograničava za sve pacijente. Iako je zabrana u Hrvatskoj formalno stupila na snagu 1. siječnja 2025. godine, predviđeno je prijelazno razdoblje do 30. lipnja 2026., tijekom kojeg se amalgam još može koristiti u iznimnim slučajevima, ako doktor dentalne medicine procijeni da je to nužno zbog posebnih zdravstvenih potreba pacijenta ili vrlo specifičnih kliničkih okolnosti.
Razlog za ovakvo izuzeće, navodi se u Uredbi, jest smanjenje socioekonomskog učinka postupnog ukidanja dentalnog amalgama, osobito za pacijente s nižim prihodima. Nakon isteka prijelaznog razdoblja, od 1. srpnja 2026., zabranjuju se uvoz i proizvodnja zubnog amalgama, osim za jasno definirane medicinske indikacije, pojašnjavaju u Ministarstvo zdravstva.
Uredba se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. Hrvatska komora dentalne medicine ističe kako se u Hrvatskoj još od 1. siječnja 2018. godine osobama mlađima od 15 godina, trudnicama i dojiljama već standardno ugrađuju kompozitne ispune umjesto amalgamskih, osim u slučaju medicinske indikacije.
Prema podacima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, u prvih 11 mjeseci 2025. godine u ugovornim ordinacijama dentalne medicine na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti učinjeno je ukupno 2525 amalgamskih ispuna. U Komori navode kako se amalgam još uvijek može koristiti kao standardni materijal dok se ne izmijeni opći akt HZZO-a, iako je njegova uporaba u stalnom padu, dok privatne ordinacije uglavnom već koriste druge materijale.
Koji će materijali bez žive zamijeniti amalgam, još je predmet pregovora između Ministarstva zdravstva, Hrvatske komore dentalne medicine i HZZO-a. Državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić tijekom rasprave u Hrvatskom saboru istaknuo je kako se procjenjuje da će nove ispune godišnje koštati između 10 i 12 milijuna eura, a trošak će biti uključen u financijski plan HZZO-a kako građani ne bi morali dodatno plaćati.
HKDM predlaže korištenje stakleno-ionomernih ispuna za trajne pretkutnjake i kutnjake kod osiguranih osoba starijih od 18 godina koje nisu trudnice ili dojilje, uz mogućnost primjene alternativnih materijala u slučaju medicinskih indikacija. Pritom naglašavaju da se prestanak korištenja dentalnog amalgama uvodi isključivo radi zaštite okoliša, a ne zbog izravne ugroze zdravlja građana.
Prema podacima Hrvatska gospodarska komora, u 2024. godini u Hrvatsku je uvezen zubni amalgam u vrijednosti od 38.600 eura, dok je u prvih devet mjeseci 2025. godine uvoz iznosio 20.400 eura, uglavnom iz Poljske i Njemačke. Proizvodnja ove robe u Hrvatskoj nije zabilježena.
Kako prenosi Index.hr, cilj Europske unije je potpuno ukidanje uporabe žive u svim preostalim primjenama kako bi do 2030. godine postala prva ekonomija bez žive. Time se želi zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, budući da se dentalni amalgam smatra jednim od najvećih preostalih izvora onečišćenja živom u Europi, s procjenom da se godišnje oko 40 tona žive putem amalgama odlaže u okoliš.
