Na današnji dan pronađeno je tijelo mlade žene poznate kao Dalija. Brutalno ubojstvo potreslo je Los Angeles, a istina nikada nije otkrivena.
Crna Dalija je ime koje se i danas, gotovo osam desetljeća kasnije, izgovara s dozom nelagode. Na jutro 15. siječnja 1947. godine Los Angeles je postao poprište jednog od najpoznatijih neriješenih zločina u povijesti, slučaja koji je obilježio američku kriminalistiku i trajno ušao u kolektivnu svijest javnosti.
Toga jutra majka koja je s djetetom krenula u šetnju mirnim kvartom naišla je na prizor koji će joj se zauvijek urezati u pamćenje. Nekoliko metara od pločnika, na praznoj parceli, ležalo je tijelo mlade žene. Bilo je toliko bijelo i nepomično da je žena u prvi mah pomislila kako se radi o lutki. Tek kada se približila shvatila je stravičnu istinu – tijelo je bilo golo, prerezano na pola u području struka i položeno tako da bude jasno vidljivo prolaznicima.
Unatoč teškim ozljedama i brojnim posjekotinama, na mjestu pronalaska nije bilo ni kapi krvi. To je istražitelje odmah navelo na zaključak da je ubojstvo počinjeno drugdje te da je tijelo naknadno oprano i doneseno na mjesto gdje je pronađeno.
Dalija i brza identifikacija žrtve
Istragu je preuzela Policijska uprava Los Angelesa, a u pomoć je pozvan i FBI. Zahvaljujući tada naprednoj tehnologiji za to vrijeme, identitet žrtve utvrđen je iznimno brzo. Samo 56 minuta nakon što su mutni otisci prstiju putem “Soundphoto” sustava, svojevrsnog preteče faksa, poslani u FBI, stigla je potvrda identiteta.
Radilo se o 22-godišnjoj Elizabeth Short, mladoj ženi koja je u Los Angeles došla s nadom da će uspjeti u filmskoj industriji. U policijskim i saveznim evidencijama njezini su se otisci prstiju pojavili čak dva puta. Prvi put kada se 1943. godine prijavila za posao službenice u vojnoj bazi Camp Cooke, a drugi put nekoliko mjeseci kasnije, kada ju je policija u Santa Barbari privela zbog konzumacije alkohola kao maloljetnice. FBI je posjedovao i njezinu policijsku fotografiju, koja je ubrzo završila u medijima.
Dalija, Hollywood i medijska histerija
Elizabeth Short u Los Angeles se doselila u srpnju 1946. godine. Uz povremene poslove konobarice pokušavala je dobiti manje glumačke uloge, krećući se rubovima Hollywooda, no bez ozbiljnijeg uspjeha. Živjela je u unajmljenoj sobi iza noćnog kluba Florentine Gardens na Hollywood Boulevardu, dijeleći sudbinu mnogih mladih ljudi koji su u Grad anđela dolazili s velikim snovima.
Kako su novine iz dana u dan objavljivale nove detalje istrage, mediji su joj dali nadimak Crna dalija, inspiriran njezinom navodnom sklonošću crnoj odjeći, ali i tada aktualnim filmom “The Blue Dahlia”. Priča je tjednima dominirala naslovnicama, a javnost je s nevjericom pratila razvoj događaja.
Dalija, sumnje i istraga bez rješenja
Zbog iznimno preciznog reza tijela, istražitelji su rano posumnjali da bi ubojica mogao imati medicinsko znanje ili iskustvo u disekciji. FBI-jevi agenti, u suradnji s lokalnom policijom, provjeravali su i studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta Južne Kalifornije, koji se nalazio relativno blizu mjesta pronalaska tijela. Paralelno su provođene provjere i intervjui diljem Sjedinjenih Država, no bez konkretnih rezultata.
Dodatnu nadu u rješenje slučaja pružilo je anonimno pismo koje je navodno poslao ubojica, a na kojem su pronađeni otisci prstiju. No ni oni nisu odgovarali nijednoj osobi u tadašnjoj FBI-jevoj bazi podataka, koja je već tada brojala više od 100 milijuna zapisa.
Unatoč velikim naporima policije i savezne službe, ključni dokaz nikada nije pronađen. Slučaj je s vremenom postao hladan, a ime Dalija pretvorilo se u simbol zločina bez odgovora.
Dalija i glasine koje su pratile njezin život
Slučaj Crne dalije dodatno je opterećen brojnim glasinama koje su se tijekom godina pojavile o privatnom životu Elizabeth Short. Pojedine true crime knjige i komentatori tvrdili su da je Short tijekom boravka u Los Angelesu bila prostitutka ili pratilja, no za takve navode nikada nisu pronađeni konkretni dokazi. Prema istraživaču Larryju Harnischu, koji se godinama bavio ovim slučajem, tadašnja velika porota utvrdila je da ne postoji nijedan vjerodostojan dokaz da se Short ikada bavila prostitucijom, a dio tih tvrdnji povezuje se s kasnijim književnim djelima inspiriranima slučajem, a ne s izvornim policijskim dokumentima.
Dodatne spekulacije odnosile su se i na njezin intimni život te navodne zdravstvene probleme, uključujući tvrdnje da nije mogla imati spolne odnose ili da je bila homoseksualne orijentacije. Ipak, službeni dokumenti i obdukcijski nalaz ne potvrđuju takve teorije. Istraga je utvrdila da je Short imala odnose s muškarcima, a obdukcija nije pokazala anatomske nepravilnosti koje bi poduprle kasnije senzacionalne tvrdnje. Unatoč tome, glasine su se nastavile širiti, često više govoreći o društvenim predrasudama i potrebi za objašnjenjem zločina nego o stvarnim činjenicama vezanima uz život i smrt Dalije.
Dalija kao legenda koja i danas živi
Tijekom desetljeća pojavile su se brojne teorije, lažna priznanja i knjige koje su pokušavale ponuditi objašnjenje. Među najpoznatijima je roman “The Black Dahlia” autora James Ellroy, koji je kasnije ekraniziran u filmu u režiji Brian De Palma. Bivši detektiv Steve Hodel otišao je i korak dalje, iznoseći tezu da je ubojica bio njegov otac, no ni ta teorija nikada nije službeno potvrđena.
Tko je ubio Crnu daliju i zašto, pitanje je koje i danas ostaje bez odgovora. S obzirom na protek vremena, velika je vjerojatnost da se istina nikada neće doznati. No legenda i dalje raste, a Dalija ostaje jedan od najmračnijih i najintrigantnijih misterija 20. stoljeća.
