Objavljen je trailer za igrano-dokumentarni film „Zrinski“ redatelja Alena Matušina, koji u fokus stavlja Nikolu VII. Zrinskog Čakovečkog.
Je li „čakovečki“, odnosno „sjeverni“ Zrinski bio zapravo najveći Zrinski unutar cijele dinastije, a onda je sve otišlo u drugom smjeru? Priča koja je prije tri i pol stoljeća trajno promijenila hrvatsku povijest danas bi zauvijek mogla promijeniti način na koji Hrvatska shvaća jedan od svojih prijelomnih trenutaka i najveću dinastiju.
Objavljen je trailer za vrlo iščekivani igrano-dokumentarni film Zrinski, scenarista i redatelja Alena Matušina. U glavnim ulogama pojavljuju se Denis Bosak kao Nikola Zrinski te Vini Jurčić kao Marija Sofija.
Uz njih, film je okupio zavidnu glumačku postavu: među ostalima Emira Hadžihafizbegovića, Ognjena Milovanovića, Anitu Matić Delić, Marinka Prgu, Zdenka Brleka, Darka Plovanića, Dušana Gojića, Tenu-Antoniju Torjanac i brojne druge, uz više od 250 suradnika uključenih u realizaciju projekta.
Prvi put u fokusu „sjeverni Zrinski“
Radnja filma po prvi put stavlja u fokus Nikolu VII. Zrinskog Čakovečkog, brata danas mnogo poznatijeg Petra Zrinskog i unuka još poznatijeg Nikole Šubića Zrinskog. Bio je jedan od desetak najutjecajnijih Europljana 17. stoljeća – u Engleskoj mu je objavljena biografija, u Ugarskoj je bio kandidat za kralja, a u trenutku najveće političke i vojne moći planirao je djelomično reformirati carstvo i osloboditi Europu od Osmanlija.
No umjesto trijumfa, dočekala ga je iznenadna smrt u običnom lovu u Kuršancu, nedaleko od njegova čakovečkog doma.
Film, uz hrvatske i mađarske stručnjake, otvara pitanje koje sve više intrigira historiografiju: je li bila riječ o zavjeri, o zaista „banalnom slučaju“ ili možda o nečemu još mračnijem, poput obiteljske tajne. Je li Nikola VII. Zrinski, takozvani „sjeverni Zrinski“, bio zapravo najveći Zrinski unutar cijele dinastije, nakon čega je sve krenulo drugim putem?
Jedan od najboljih mađarskih poznavatelja „sjevernog Zrinskog“, Sándor Bene, ističe kako se nakon njegove smrti Zrinsko-frankopanska urota radikalizirala te da su, razočarani francuskim savezom, počeli tražiti savez s Osmanlijama, što je na kraju završilo katastrofom.
Film koji bi mogao promijeniti pogled
Riječ je o priči koja je prije tri i pol stoljeća trajno promijenila hrvatsku povijest, a danas bi mogla promijeniti i način na koji se promatra jedan od njezinih ključnih povijesnih trenutaka.
Vizualno, trailer ostavlja snažan dojam. Uz redateljsku viziju Alena Matušina, filmsku fotografiju Marija Delića H.F.S.-a i kostimografiju Mladena Grofa Jerneića Erdődyja, projekt podsjeća na raskošne povijesne spektakle u stilu filmova Ridleyja Scotta.
U ulozi naratora pojavljuje se Martin Lukavečki, koji obilazi stvarne lokacije u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji. Od povijesnih stručnjaka u filmu sudjeluje Hrvoje Petrić s hrvatske te Sándor Bene s mađarske strane.
Najmasovnija scena snimana u Šenkovcu
Film je sniman na brojnim lokacijama u Međimurskoj županiji. Najmasovnija scena, sprovod Nikole VII. Zrinskog, snimana je u Šenkovcu kod kapele svete Jelene, uz sudjelovanje više desetaka statista. Snimalo se i na autentičnim lokacijama u Donjoj Dubravi i Kuršancu, u čakovečkom Starom gradu, kao i na brojnim lokacijama od Međimurja do Bakarskog zaljeva, gdje je sudjelovala i Zrinska garda.
Kino premijera filma očekuje se krajem veljače u Čakovcu.
