Jeste li se ikada začudili zbog nečijeg nadimka i zapitali se odakle im? Ili ste čuli potpuno drugačiji naziv za dio sela ili grada ili pak ulice? Upoznali ste osobu s vrlo neobičnim i zanimljivim imenom i pitate se što ono znači?
U našoj rubrici “Priče iza imena” donosimo vam zanimljive priče o međimurskim imenima, nadimcima i neobičnim nazivima. Otkrivamo skrivene tajne i zanimljive anegdote iza imena te se više približavamo srži humora, razmišljanja i filozofiranja običnih Međimuraca.
Prezime nastalo zbog Osmanlija
Zoran Turk, povjesničar, direktor Turističke zajednice područja “Mura i gorice, ravnatelj Centra za kulturu “Rudar” u Mursko Središće, ali i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu za našu rubriku “Priče iza imena” otkrio nam je odakle potječe i što znači njegovo obiteljsko prezime – Turk.
“Prezime Turk, odnosno njegova mađarska varijanta Terek, na našim prostorima ne nosi etničko značenje kakvo bi se moglo pomisliti na prvu”, kaže Turk, “naprotiv – riječ je o prezimenima ljudi koji su u prošlosti bježali pred Turcima.”
Kako nam objašnjava povjesničar koji se većinom bavi poviješću Međimurja, u Sloveniji se, primjerice, koriste oba oblika – i Turk i Terek – s istim značenjem i istim povijesnim korijenom.
Riječ je o stanovništvu koje je između 16. i 18. stoljeća napuštalo krajeve zahvaćene osmanskim osvajanjima i selilo se prema sigurnijim područjima srednje Europe.
Katolici pod turskom vlašću – ali ne zadugo
Iako se često misli da su kršćani masovno napuštali područja pod osmanskom vlašću, stvarnost je bila složenija.
Dio katoličkog stanovništva ostajao je živjeti pod Osmanlijama, barem neko vrijeme. No razlozi za odlazak ubrzo su prevladali – gospodarski pritisci, nesigurnost, porezi ili jednostavno poziv nekog vlastelina koji je nudio zaštitu i zemlju.
Takve migracije nisu bile stihijske, već često organizirane. Plemići su svjesno naseljavali pouzdano stanovništvo na strateški važne prostore.
Međimurje kao sigurno utočište
“Upravo je Međimurje u 16. stoljeću postalo jedno od takvih odredišta”, opisuje genetski potomak ljudi koji su svoju zaštitu i sreću potražili u Međimurju.
Dobro štićen prirodnim granicama i pod čvrstom upravom hrvatskih plemićkih obitelji – najprije Keglevića, a potom Zrinskih – naš je kraj sustavno naseljavan kmetovima s njihovih starih posjeda.
Zbog toga Međimurje postaje najnapučeniji kraj tadašnje Hrvatske, status koji u velikoj mjeri zadržava i danas. Iako su osmanski upadi uzrokovali depopulaciju u širem okruženju, Međimurje je, u usporedbi s drugim krajevima, ostalo relativno stabilno i zaštićeno.
Zrinski su dodatno učvrstili obranu uspostavivši sustav riječnih straža uz Muru. Taj obrambeni lanac bio je toliko značajan da je ostavio trag i u toponimima – zato danas niz lokaliteta uz Muru u nazivu krije stražu.
Od Bosne do Slavonije – široko porijeklo jednog prezimena
Svi koji danas nose prezime Turk ili Terek vrlo vjerojatno imaju pretke s prostora gdje se protezala osmanska granica. A ta granica u Hrvatskoj bila je golema – od Bosne, preko dalmatinskog zaleđa i Like, pa sve do Slavonije.
Drugim riječima, prezime ne otkriva točnu točku na karti, ali jasno upućuje na povijesni kontekst: bijeg, seobu i traženje sigurnosti. Kad bi došli u novi kraj, prvo bi im se dao nadimak – Turk, Turčin, Terek… a taj bi nadimak kasnije postao njihovo prezime.
Zanimljiv je i jezični aspekt – Terek je doslovni mađarski prijevod hrvatskog prezimena Turk. Riječ je o istoj kombinaciji imena, prilagođenoj jeziku administracije i prostora u kojem su se ljudi nastanili.
U konkretnom slučaju, četvrtina obitelji Zorana Turka nosi upravo to prezime – baka s očeve strane djevojački se prezivala Terek. Osobna obiteljska povijest našeg sugovornika tako se izravno prepliće s velikim migracijskim procesima europske povijesti.
Čuli ste ili čuvate zanimljivu priču koja se krije iza vašeg imena ili nadimka ili pak iza naziva mjesta, ulice ili dijela naselja u kojem živite? Javite nam se na info@emedjimurje.hr, voljeli bismo pisati o vašoj Priči iza imena.
