Na što je spao naš Muzej, naša kulturna ustanova kojom smo se dičili, pita se ogorčeni donator
Tema koju je na sjednici održanoj u rujnu započeo vijećnik Božidar Glavak na šestoj sjednici Gradskog vijeća Preloga dobila je nastavak.
Podsjetimo, prije otprilike 15 godina sveučilišni profesor i zagrebački kanonik, rodom iz Cirkovljana, prof. dr. sc. Matija Berljak Gradu Prelogu povjerio je zbirku od oko 900 vrijednih slika među kojima se nalazi i velik dio opusa slavnogIvana Lackovića Croate s kojim je profesor Berljak prijateljevao, kao i knjiga.
Tada je dogovoreno i da Grad osigura prostor za umjetnine, a to je i učinjeno. Dio donacije čini osnovu današnjeg gradskog Muzeja Croata Insulanus otvorenog 2013. godine. Ostale donirane slike deponirane su na tavan preloškog župnog dvora, odnosno Pastoralnog centra blaženog Alojzija Stepinca.
Ondje su bile smještene do ove jeseni kada je dio zbirke smješten u župnom dvoru odvezen. Vijećnika Glavaka je (u rujnu) zanimalo zašto Grad nije osigurao prostor i za te umjetnine, da budu dostupne javnosti, prema nekadašnjem dogovoru s donatorom.
Gradonačelnik Ljubomir Kolarek tada je rekao da kolekcija koja se nalazi u Muzeju ondje i ostaje, no da s dijelom zbirke koji je bio deponiran u župnome dvoru nema ništa. Profesor Berljak Gradu je jesenas uputio i dva pisma, a upravo njihovi sadržaji bili su tema posljednje sjednice Gradskoga vijeća.
Vijećnik Glavak je na početku rasprave, a slični je stav iznio i vijećnik Mario Horvat, gradonačelniku Kolareku prigovorio zbog činjenice što Berljakova pisma nisu proslijeđena gradskim vijećnicima ranije s obzirom da ih je autor naslovio i na Gradsko vijeće.
Osnovni razlog Berljakova nezadovoljstva je taj što unatoč obećanjima prostor Muzeja u kojem bi se smjestila njegova kolekcija godinama nije proširen. Štoviše, umjetnička djela bila su premještena u neprikladan deponij, dok je on mislio da će njegova kolekcija biti smještena u čitavoj zgradi, odnosno i u prizemlju i na katu. Kako piše, posljednje veliko neugodno iznenađenje doživio je kada je stalna postava (dio njegove kolekcije op.a.) izbačena iz izložbenih prostorija radi izložbe početnika, nepoznatih naivnih umjetnika iz raznih mjesta Podravine.
– Bio sam konsterniran, ne kao donator nego kao običan čovjek iz sela Cirkovljan. Kat Muzeja upotrebljava se za skupove, izložbe bez kriterija, svakakva predavanja, govori se čak i o kooperaciji i proizvodnji krastavaca… Na što je spao naš muzej, naša kulturna ustanova kojom smo se dičili, pita se ogorčeni donator. Tražio je i službeni popis umjetnina koje je darovao. Rečeno mu je da su u kompjutoru.
No, kako kaže, svakome je jasno što se može u kompjutoru brisati i dodavati…Traži hitno očitovanje od Grada. Ako se ne pronađu adekvatni uvjeti za umjetnine, bit će mu, ističe, žao, no nastojat će da skupljena kulturna baština bude ljudima dostupna na drugome mjestu i u drugoj sredini.
Tko će gledati jedno te isto?
Gradonačelnik Kolarek u odgovoru na pisma, a slično je ponovio i na sjednici Vijeća, uz ostalo navodi da Muzej Croata Insulanus vodi dokumentaciju te je zavedeno svako djelo iz zbirke.
– Godinama smo sanjali muzej te ga i na inicijativu profesora Berljaka i dobili, i na tome smo neizmjerno zahvalni. Nijedna slika nije nestala. Nitko slike nije odnio ni ukrao. U arhivi su, pod alarmom, uredno složene, evidentirane i to je doktor Berljak vidio na desetke puta, no Muzej mora poštivati i pravila igre s Ministarstvom kulture.
Muzej je u posljednjih pet godina imao 64 izložbe. Svaki izlagač je ostavio jedno djelo. Nemamo više mjesta. Ako ćemo ići na stalni postav, tko će doći gledati pet put na godinu jedno te isto? Gdje pronaći novac za još 600 četvornih metara muzeja? Trenutno to financijski ne možemo. Doći će vrijeme kada ćemo proširiti i muzej, rekao je Kolarek. U pismu ipak napominje i da je Grad zainteresiran za dodatnih 50 slika iz fundusa te da predlaže da se u dogovoru s prof. Berljakom izmjenjuju djela u stalnom postavu, u određenom razdoblju, kako bi tijekom godine zbirku vidjelo što više posjetitelja.
Vijećnik Glavak predložio je je pojedine druge objekte za smještaj umjetnina, poput bivše zgrade porezne uprave, no tamo se, nakon energetske obnove, planiraju smjestiti neke udruge… Spomenimo i da se povela duža rasprava o tome tko je smislio ime preloškom muzeju. Berljak naime u jednom pismu navodi da je on autor imena, dok je gradonačelnik Kolarek ustvrdio da se imena dosjetio bivši župnik Antun Hoblaj te da je i sam (Kolarek) prisustvovao sastanku na kojem se odlučivalo o spomenutom. Gradonačelnik je obznanio da je dogovorio sastanak s donatorom o smještaju umjetnina. Nije precizirao kada, no ova će priča zasigurno dobiti još jedan nastavak.
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3686
