Skulpturu ‘Nazovi je kako hoćeš‘ napravio je Ivan Kožarić, a već godinama se predlaže da se podigne
“Ovo treba napraviti na mjestu Vjesnika. Križanje Savske i Slavonske avenije. Zagreb bi dobio ikonsku građevinu i postao globalna atrakcija, nešto poput Guggenheima u Bilbau ili skulpture “Cloud Gate” Anisha Kapoora u Chicagu.
Stave skulpturu na križanje Savske i Slavonske, ispod da ide promet, a onda što dogovore na poziciju bivšeg Vjesnika”, javio nam se poznati dizajner Boris Malešević, referirajući se na poznatu ideju o spomeniku Ivana Kožarića “Nazovi je kako hoćeš”, nažalost, neizvedenom.
Malešević nastavlja: “Zagreb nema prepoznatljiv motiv, gradovi se najlakše brendiraju preko ikoničkih građevina, a postoji tu i velika simbolika, da se gradi na mjestu nekadašnjeg najvećeg medijskog mastodonta.
Malešević aludira na takozvani Bilbao efekt. Podsjetimo, muzej Guggenheim Franka Gehryja u Bilbau udvostručio je proračun ovoga španjolskog grada, a uvriježen je i izraz “Bilbao efekt”, koji govori o pretvorbi nekad uspavanog industrijskog grada u turističku i kulturnu meku, piše Jutarnji list.
Dizajner Boris Malešević radio je neke od najuspješnijih političkih kampanja za Ivicu Račana, Stjepana Mesića, Bandića, SDSS… Bio je na čelu Designsystema, karijeru je počeo kao DJ, pa je dizajnirao glazbene plakate, potom novine Polet i Danas.
Bavio se i korporativnim dizajnom, dobio je i dosta nagrada, recimo da dizajn maslinove boce. Međutim, u fokus je šire javnosti dospio kad je napravio novi vizualni identitet grada Zagreba, prema slavnom performansu Toma Gotovca ‘Zagreb, volim te‘.
A, podsjetimo, riječ je o 30 metara visokoj skulpturi koju je Ivan Kožarić, autor neke od najpoznatijih javnih skulptura u Zagrebu, zamislio. S prozora svojeg stana Kožarić je gledao na ugao Vukovarske i Savske ulice i zamislio je da tamo stoji. Početkom sedamdesetih godina predložio je golemu skulpturu koja bi se nadvijala nad tramvajskim prugama, zvala se “Nazovi je kako hoćeš”.
Velika je šteta što ideja o toj skulpturi nikada nije realizirana, bio bi to još jedan sjajan spomenik koji je Kožarić ostavio Zagrebu. Naravno, tu je i “Antun Gustav Matoš”, onako opružen na Strossmayerovu trgu, i “Crveni znak” ispred hotela Dubrovnik u Gajevoj, razlomljena visoka crvena linija. Najpoznatiji je njegov javni rad skulptura “Prizemljeno Sunce”, do potresa se nalazila u Bogovićevoj ulici. Ta skulptura živjela je svoj život od prvog trenutka kada se pojavila u javnom prostoru, ispred tadašnjeg HNK, piše Jutarnji list.
S danas pokojnim Kožarićem smo razgovarali kad je bio na početku devedesetih godina života, a od Kolekcije Marinko Sudac došla je ideja da se postavi njegova javna skulptura iz 1971. godine. Skulptura bi, kako je zamislio umjetnik, bila visoka oko 30 metara i stajala na raskrižju između Vukovarske i Savske ulice, a tračnice od tramvaja, kao i cestovni promet, prolazili bi između njezina dva kraka. Iako je nastala prije četiri desetljeća, po svojim organskim oblicima podsjeća na forme kakve danas rade proslavljeni arhitekti Zaha Hadid ili Frank Gehry.
Skulptura se inače zove “Nazovi me kako hoćeš”, a njezin bi je karizmatični autor mogao gledati i s prozora svojeg stana. Kožarić nam je tada rekao kako bi bio presretan da ovaj rad napokon bude i realiziran. Poznavatelji njegova opusa predloženu skulpturu ubrajaju u njegove najmaštovitije i najhrabrije radove, a konkurencija je uistinu velika budući da je Kožarić veličanstveni kipar.
Tada smo pisali i sljedeće: Budući da je projekt na samom početku, ne zna se točno koliko bi sve koštalo, no prema prvim procjenama, riječ je o otprilike dvije tisuće eura po četvornom metru. Cijela je skulptura, naime, zamišljena od aluminija.
