Mentalno zdravlje ključan je temelj općeg blagostanja jer utječe na naše emocije, misli, odnose i svakodnevno funkcioniranje. Kada je u ravnoteži, pomaže nam nositi se sa stresom, donositi bolje odluke i održavati kvalitetne odnose s drugima.
Danas, 10. listopada, obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja, dan koji diljem svijeta podsjeća na važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju, brige o sebi i podrške onima koji se suočavaju s unutarnjim poteškoćama. Obilježavanje je pokrenula World Federation for Mental Health, a svake godine ovom se datumu pridružuju institucije, organizacije i zajednice iz cijelog svijeta.
Što zapravo znači mentalno zdravlje?
Mentalno zdravlje ne znači samo odsutnost bolesti. To je stanje emocionalne, psihičke i socijalne dobrobiti koje utječe na način na koji razmišljamo, osjećamo i ponašamo se u svakodnevnom životu. Ono određuje kako donosimo odluke, kako se nosimo sa stresom, kako gradimo odnose i koliko smo sposobni funkcionirati u različitim životnim ulogama. Mentalno zdravlje nije statično – ono se mijenja i razvija tijekom života, pod utjecajem brojnih faktora: osobnih iskustava, okoline, genetike, ali i društvenih okolnosti.
Stručnjaci ističu da je mentalno zdravlje jednako važno kao i tjelesno, a često i usko povezano s njim. Dugotrajan stres, nakupljene emocije i pritisci svakodnevice mogu dovesti do anksioznosti, depresije, nesanice i niza drugih problema koji imaju stvaran učinak na kvalitetu života.
Mentalno zdravlje obuhvaća više međusobno povezanih segmenata koji zajedno čine cjelinu našeg unutarnjeg blagostanja. To su emocionalno zdravlje (način na koji prepoznajemo, izražavamo i upravljamo emocijama), psihološko zdravlje (naše misli, uvjerenja, samopouzdanje i sposobnost nošenja s izazovima), socijalno zdravlje (kvaliteta odnosa i osjećaj povezanosti s drugima), duhovno zdravlje (osjećaj smisla i svrhe u životu) te kognitivno zdravlje (naša sposobnost koncentracije, pamćenja i donošenja odluka). Kada su ti segmenti u ravnoteži, osoba se lakše nosi sa stresom, ima stabilnije odnose i osjeća veće zadovoljstvo životom.
Mentalno zdravlje u ubrzanom vremenu
U današnjem ubrzanom i često stresnom svijetu, briga o mentalnom zdravlju postaje važnija nego ikad. Stalna povezanost putem tehnologije, pritisak da budemo dostupni i produktivni 24 sata dnevno te preopterećenost informacijama ostavljaju posljedice na psihu. Mnogi ljudi teško pronalaze trenutke mira, a stres postaje tihi pratitelj svakodnevice.
Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost svjesnog usporavanja i stvaranja malih, ali važnih rutina koje čuvaju unutarnju ravnotežu bilo da je riječ o šetnji, razgovoru, čitanju ili jednostavnom disanju u tišini. Mentalna higijena jednako je važna kao i fizička, a zanemarivanje vlastitih potreba dugoročno može imati ozbiljne posljedice.
Istraživanja upozoravaju
Prema podacima World Health Organization, više od jedne od osam osoba u svijetu živi s nekim oblikom mentalnih poteškoća, a stres i anksioznost u stalnom su porastu. Istraživanja pokazuju da je u posljednjih deset godina broj ljudi koji prijavljuju probleme s anksioznošću i depresijom porastao za više od 25 %. Posebno zabrinjava činjenica da sve više mladih ima simptome emocionalne iscrpljenosti i osjećaja preopterećenosti.
Stručnjaci upozoravaju da mentalno zdravlje mora postati prioritet društva jednako kao i tjelesno zdravlje. Rano prepoznavanje znakova poteškoća i dostupnost podrške ključni su za sprječavanje težih oblika mentalnih poremećaja i poboljšanje kvalitete života.
Savjeti za očuvanje mentalnog zdravlja
- Dajte si vrijeme za odmor. I kratke pauze tijekom dana mogu pomoći da se tijelo i um opuste.
- Redovito se krećite. Svakodnevna šetnja ili bilo koji oblik tjelesne aktivnosti dokazano pomaže u smanjenju stresa i napetosti.
- Razgovarajte s nekim kome vjerujete. Otvoren razgovor s prijateljem, članom obitelji ili stručnjakom može biti prvi korak prema rješenju problema.
- Ograničite stres i negativne izvore informacija. Pokušajte smanjiti vrijeme provedeno uz vijesti i društvene mreže koje izazivaju tjeskobu.
- Boravite u prirodi. Već 15 minuta na svježem zraku može popraviti raspoloženje i smanjiti osjećaj pritiska.
- Vodite dnevnik ili popis zahvalnosti. Pisanje misli pomaže u osvještavanju osjećaja i olakšava nošenje s izazovima.
- Potražite stručnu pomoć ako je potrebna. Obratiti se stručnjaku nije znak slabosti nego odgovornosti prema sebi.
Male promjene čine veliku razliku
Briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, nego potreba. Upravo ovakvi dani podsjećaju nas da nismo sami i da je u redu potražiti pomoć kad nam je potrebna. Otvoreni razgovori, podrška i međusobno razumijevanje mogu biti prvi koraci prema zdravijem i sretnijem društvu.
