Superinfekcija gljivicom Candidom auris, otpornom na lijekove, stigla je do Hrvatske
U kolovozu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, a jučer je jedan slučaj potvrđen i u KBC-u Zagreb.
Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se posljednjih godina širi europskim bolnicama i čini ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sustave. Španjolska, Grčka, Italija, Rumunjska i Njemačka – bile su većinski “domaćini” neželjene stanarke bolnica u posljednjem desetljeću.
Samo u 2023. godini evidentirano je 1346 slučajeva u 18 zemalja.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti poziva na hitne mjere kako bi se spriječilo globalno širenje.
Jučer je u KBC-u Zagreb kod pacijenta koji je premješten iz jedne europske bolnice postavljena sumnja na Candidu auris.
Ta otporna i opasna gljivica potkraj kolovoza otkrivena je i u KBC-u Split, zaražena su dva pacijenta.
– Iako se radi o multirezistentnom uzročniku koji je prvi put u našoj zemlji detektiran. To je gljivična infekcija koja se na žalost zadnih desetak godina širi Europom osobito recimo u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj tako da uopće nije iznenađujuće da se sad u konačnici pojavila u Hrvatskoj, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC Split.
Poduzeli su sve mjere liječenja, ali i prevencije. Gljivica se nije proširila, no svjesni su svih izazova, piše HRT
Infekciju Candidom auris iz Splita potvrdili su i u laboratoriju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
– Kada je nama soj dostavljen, mi već unutar 24 sata možemo dobiti točnu identifikaciju, naša identifikacija je imala točnost od 99,9 posto. Ovaj soj kojeg smo mi izolirali i dokazali osjetljivost pokazuje nam osjetljivost na ehinokondine tako da nije potpuno rezistentna, rekla je Ana Čičmak, dr. med./voditeljica Odjela za mikologiju HZJZ.
Na rezistenciju utječe prekomjerna upotreba antibiotika. S druge strane, u bolnicama poduzimaju sve što mogu u borbi protiv opasnih gljivica i bakterija.
– Recimo za prevenciju rezistenznih bakterija uzimamo nadzorne kulture i stavljamo pacijente u izolaciju, znači pazimo da se to ne proširi po bolnici. Ono što se radi znači 30-tak posto bolničkih infkcija je moguće spriječiti, znači na njih mi i djelujemo. Glavna mjera za sprečavanje bolničkih infekcija je higijena ruku, istaknula je Ana Nikić Hecer, dr. med./pročelnica Zavoda za mikrobiologiju, parazitologiju i hospitalne infekcije KBC Sestre milosrdnice.
U prosjeku svaki 14 pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku od bolničkih infekcija. Sve preventivne mjere su dobrodošle jer je riječ o infekcijama koje mogu biti smrtonosne.
Iz bolnice navode kako se već godinama koriste najsuvremenije metode identifikacije gljivičnih patogena, uključujući MALDI-TOF analizu i testiranje osjetljivosti na antifungalne lijekove, te da se pacijentima u riziku redovito uzimaju nadzorne kulture kako bi se mogući uzročnici otkrili u fazi kolonizacije, prije izbijanja bolesti.
U slučaju potvrde prisutnosti Candidozyme auris, naglašavaju u KBC-u, odmah se provode mjere kontaktne izolacije, dezinfekcije okoline i nadzor kontakata, u skladu s međunarodnim smjernicama, piše HRT.
– Kod naših pacijenta radilo se o uzročniku kod kojeg postoje terapijske opcije tako da je postojala mogućnost liječenja na sreću. Inače to je uzročnik koji se relativno lako širi u bolničkom sustavu, osobito između pacijenata koji su narušenog zdravlja i dugotrajno u intenzivnim jedincama. I ono što je dodatno problematično kod ovog uzročnika jest činjenica da se dugo zadržava na medicinskoj opremui, u bolničkom okruženju tako da može biti poprilično izazovna borba s ovom gljivičnom infekcijom, rekla je Mirela Pavičić Ivelja, dr. med./predstojnica Klinike za infektologiju i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC-a Split.
