U posljednjem broju časopisa „Vega Horizonti” AD Vega iz Čakovca izašao je članak „Osvijetljen most u Murskom Središću” uz nadnaslov „Negativan utjecaj na životinjski svijet”.
U posljednjem broju časopisa „Vega Horizonti” AD Vega iz Čakovca izašao je članak „Osvijetljen most u Murskom Središću” uz nadnaslov „Negativan utjecaj na životinjski svijet”. Potpisuje ga djelatnik Javne ustanove Međimurska priroda Karlo Šafarić, a u njemu govori o svjetlosnom onečišćenju, što je tema o kojoj se već duže raspravlja u javnosti, odnosno u znanstvenoj zajednici.
Negiranje problema?
Zapravo, točnije bi bilo ustvrditi da je među znanstvenicima postignut konsenzus te se uglavnom slažu da je svjetlosno onečišćenje problem, kao i da stvara negativan utjecaj za životinjski i biljni svijet, ali i zdravlje te kvalitetu života ljudi.
Autor se konkretno referira na stari željeznički most preko rijeke Mure, koji je nedavno postao osvijetljen kao turistička atrakcija, i upozorava kako most ima najveći utjecaj na životinje poput noćnih leptira, šišmiša i ptica jer one mogu izgubiti orijentaciju zbog umjetne svjetlosti koje u njihovom staništu ranije nije bilo.
Ističe da bi bilo pametno odvagnuti vrlo malen utjecaj mosta na turizam: „Realnost je da nijedan turist iz Češke ili Slovačke neće ostati dan dulje u Murskom Središću zbog svijetlećeg željezničkog mosta.”
Komentar na članak, kao i odgovor na upit hoće li uzeti u obzir preporuke stručnjaka, potražili smo u Gradu Murskom Središću iz kojega nam je stigla vrlo kratka izjava koju potpisuje Gradska služba.
Sve po zakonu, ali…
– Grad Mursko Središće je za potrebe osvjetljenja željezničkog mosta u turističke svrhe ishodio sve potrebne dozvole. Prilikom izdavanja istih nigdje nije bilo bilo kakvih zapreka za postavljanje zbog svjetlosnog onečišćenja – glasio je službeni odgovor Grada.
U javnosti je često uvriježeno i mišljenje da javna rasvjeta šišmišima ne smeta ili pak da im pomaže jer im omogućuje lakše hranjenje kukcima koji se skupljaju oko rasvjetnih tijela.
– Istraživanja pokazuju suprotno, kažu u Međimurskoj prirodi. Aktivnost šišmiša je manja u osvijetljenim prostorima. Iako se šišmiše smatra slijepima, oni imaju jako dobar vid prilagođen noćnim uvjetima. Kad izađemo iz osvijetljene kuće u mrak, potrebno nam je određeno razdoblje da se priviknemo na tamu. Isto vrijedi i za šišmiše koji su zaslijepljeni jakom uličnom rasvjetom. Svjetlosno onečišćenje ometa im orijentaciju u prostoru i otežava lov na kukce te uzrokuje veću izloženost predatorima.
Osvjetljavanjem ulaznih otvora objekata u kojima obitavaju, šišmiši primaju krivu informaciju o prirodnom intenzitetu svjetlosti. Dokazano je da mladunci u osvijetljenim skloništima rastu sporije nego u neosvijetljenim skloništima – naglašavaju iz Međimurske prirode.
Dodaju i da je svjetlosno onečišćenje jedan od ključnih uzroka smanjenja populacije kukaca u svijetu, na koje umjetna rasvjeta djeluje poput magneta.
– Osobito su ugroženi noćni leptiri koji imaju važnu ulogu u oprašivanju i hranidbenim lancima. Umjetna svjetlost uzrokuje smetnje u ponašanju, traženju hrane, širenju, razmnožavanju, a povećana je i smrtnost zbog veće izloženosti predatorima, prije svega šišmišima – zaključno odgovaraju iz te Javne ustanove.
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3666
