Međimurje krije niz neobičnih i zanimljivih spomenika: nogometaš u Podturnu, čizma u Donjoj Dubravi, pikač u Selnici, cug mašina u Kotoribi... Upoznajte kulturnu baštinu koja oduševljava
Međimurje, poznato po svojoj bogatoj kulturnoj baštini, obiluje raznolikim spomenicima koji odražavaju lokalnu tradiciju i identitet.
Od nogometaša do prve željezničke pruge u Hrvatskoj, svaki spomenik ima svoju priču, osobitost i značaj, stvarajući jedinstvenu turističku i kulturološku kartu regije.
Spomenik nogometašu u Podturnu
Podturen je mjesto gdje je nogomet više od igre – on je život. Tamo se nalazi spomenik nogometašu, posvećen sportašu koji je obilježio lokalnu sportsku scenu. Ovaj spomenik podsjeća na predanost sportu i zajedništvo koje nogomet donosi generacijama mještana.
Čizma s trdom sarom u Donjoj Dubravi: Oda zanatskoj vještini
Ispred obiteljske kuće donjodubravskog čuvara mjesne baštine Antuna Benka otkriven je spomenik “Čizma s trdom sarom, čuvarica naše kulture”. Spomenikom se želi očuvati tradicija na “dobravsku” čizmu i čizmare kojih je u jednom trenutku bilo preko 50 i čijim su se radom prehranjivale brojne dobravske obitelji. Trda sara, specifičan način izrade i ojačanja čizme, govori o izdržljivosti, praktičnosti i kvaliteti domaće proizvodnje.
Spomenik putaru u Štrigovi
Putari su u Štrigovi bili neizostavni pomagači u berbi grožđa. Njihov naziv potječe od posuda pute koje na leđima nose kako bi berači u njih mogli sipati grožđe. Spomenik putaru oda je snazi i predanosti ljudi čije su ruke hranile međimursku vinsku kulturu.
Cug mašina u Kotoribi: Ponos prve pruge u Hrvatskoj
Kotoriba se s pravom ponosi činjenicom da je ovdje postavljena prva željeznička pruga u Hrvatskoj. Prva 42 kilometra željezničke pruge sagrađene u Hrvatskoj puštena su u promet davnog 24. travnja 1860. kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao i prvi vlak. Spomenik cug mašini evocira vrijeme kada su lokomotive unijele modernizaciju i povezale Međimurje s ostatkom svijeta, a Kotoribu učinile važnim prometnim čvorištem.
Spomenik smoligaru u Dunjkovcu: Povratak u vrijeme toplih ognjišta
U Dunjkovcu su “skromnom i siromašnom, često prezrenom seljaku”, kako piše na pločici od mesinga podno spomenika, podigli drveni kip nazvan “Smoligar”.
Smoligari su bili prvi zanatlije u tom kraju koji su se bavili izradom smoliga – drvca za potpalu vatre. Izrađivali su ih od panjeva ili trčki borova i prodavali po Čakovcu, Varaždinu i široj okolici. Spomenik smoligaru u Dunjkovcu podsjeća na samozatajne radnike čiji je trud grijao mnoga međimurska ognjišta u prošlim stoljećima.
Spomenik hantlaru u Strahonincu
Općina Strahoninec u mjesnom parku postavila je spomenik hantlaru kako bi mlađe generacije upoznali s poviješću svojeg mjesta. Naime, hantlari su odlazili po stoku diljem Međimurja ili pak Hrvatskog zagorja. Krave bi tamo kupovali po nižim cijenama, dovodili ih kući, nekoliko dana ih dobro hranili i njegovali, a zatim ih prodavali po višoj cijeni. Od te trgovačke djelatnosti su živjeli i uzdržavali svoje obitelji.
Spomenik pikaču u Selnici
Općina Selnica brine o svojoj maskoti ‘Pikač’ po kojoj je u svijetu prepoznatljiva od 80-tih godina prošlog vijeka kada je u Selnici ugledala svjetlo dana, stvorena radom vrijednih ruku, od slame i pikača. Održavaju se i Dani pikača, događaj koji okuplja mještane i posjetitelje u slavlju koje slavi identitet, tradiciju i kulturno nasljeđe najsevernijeg dijela Hrvatske.
Spomenik orahu u Orehovici: Plod koji je postao identitet
Orehovica je ime dobila po orahu, a taj je plod postao više od simbola – postao je središte manifestacije Orehijade, koja okuplja tisuće posjetitelja. Spomenik orahu u središtu mjesta podsjeća na plodnost međimurske zemlje i mudrost predaka koji su znali kako iz prirode izvući najbolje.
U spomen na flojsare u Prelogu
Na preloškoj Marini smještena je umjetnička instalacija koja odaje počast flojsarima – ljudima koji su niz Dravu iz Slovenije do Preloga i dalje prevozili drvene trupce. Riječ je o snažnim i hrabrim radnicima koji su brodovima krotili vodu i donosili prosperitet.
Spomenik krumpiru u Belici: Zlato međimurske zemlje
U Belici krumpir nije samo kultura – to je identitet. Spomenik krumpiru smješten je u samom središtu mjesta i slavi ono što je mještanima hranilo generacije. Belica je poznata po plodnim poljima i krumpirima vrhunske kvalitete, a manifestacije poput Dana krumpira dodatno potvrđuju njegovu važnost.
Spomenik konjaniku u Strelcu-‘Navik on živi ki zgine pošteno!’
Težak 2,5 tone i ukupne visine dva i pol metra, Strelec krasi spomenik konjaniku. Spomenik je ispred svoje obiteljske kuće postavio Vlado Matić, ponosi konjanik Zrinske garde Čakovec koji je sa svojim konjem Lordyem neizostavni dio svih manifestacija. Na pločici uz kip tako stoji: ‘Konjanik Zrinske garde Čakovec-Croatia. Navik on živi ki zgine pošteno!’Na konju ‘Lordiju’ Vlado Matić’.
Svaki od ovih spomenika predstavlja dragocjeni dio kulturne baštine Međimurja, pričajući priče koje su utkane u svakodnevicu, tradiciju i identitet malih međimurskih općina. Oni nisu samo kamen ili bronca – oni su podsjetnik da nas naš kraj oblikuje i čini posebnima.
