Danas, 22. lipnja, obilježavamo Dan antifašističke borbe, državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi od 2002. godine, sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima
Ovaj datum ima duboko povijesno značenje jer nas podsjeća na osnutak Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine u šumi Brezovica kraj Siska — prve antifašističke oružane postrojbe u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Toga dana, hrabra skupina hrvatskih antifašista pružila je otpor nadolazećem fašističkom režimu, postavljajući temelj za širi antifašistički pokret koji će kasnije zahvatiti cijelu zemlju. Odred je predvodio Vladimir Janjić Capo, a činio ga je 77 boraca, uglavnom komunista i simpatizera, koji su se suprotstavili okupaciji i domaćim izdajnicima.
Antifašistički otpor rastao iz Siska prema cijeloj zemlji
Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na početak organiziranog otpora fašizmu u Hrvatskoj, koji je iz Siska ubrzo prerastao u masovni pokret. Hrvatski narod sve se snažnije priklanjao partizanskom pokretu, prepoznajući u njemu borbu za slobodu, dostojanstvo i očuvanje vlastitog identiteta.
Tijekom Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske pod antifašističkom kontrolom osnovano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), koje je imalo vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju. Upravo je ZAVNOH 1945. godine prerastao u Narodni sabor Hrvatske, čime je nastavljen povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.
Povijesna uloga ZAVNOH-a i stvaranje moderne Hrvatske
ZAVNOH i partizanski pokret imali su ključnu ulogu u formiranju moderne hrvatske države. Po završetku Drugoga svjetskog rata 1945. godine, formirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica unutar tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Ta formacija bila je rezultat pobjede antifašističkog pokreta i pridruživanja Hrvatske savezničkim silama koje su izborile pobjedu nad nacifašizmom.
Obilježavanjem Dana antifašističke borbe ne slavi se samo jedan povijesni trenutak, već se odaje počast hrabrosti i žrtvi tisuća ljudi koji su se borili za slobodu, protiv terora i nepravde. Danas je to i podsjetnik na vrijednosti koje su utkane u temelje suvremene hrvatske države — slobodu, ravnopravnost i otpor svakom obliku represije.
