Dvadeset i šestog lipnja obilježava se Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga
Od ovisnosti o drogama, tijekom 2024. godine u Djelatnosti za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije liječilo se ukupno 196 osoba.
U razgovoru s voditeljicom spomenute djelatnosti, specijalisticom školske medicine i iskusnom stručnjakinjom koja godinama radi s ovisnicima Dianom Uvodić-Đurić, dr. med., doznajemo da je od spomenutog broja 113 osoba, 61 muškarac i 15 žena, liječeno zbog ovisnosti o drogama, njih 58 zbog alkoholizma, 11 zbog kockanja te 14 radi ovisnosti o nikotinu.
Od navedenih 113, 61 je ovisnik o heroinu, 14 o buprenorfinu, odnosno lijeku koji služi za liječenje ovisnosti o heroinu, dok se jedna osoba liječila od ovisnosti o metadonu. Spomenute droge svrstavaju se u opijatske te, kako ističe naša sugovornica, nema značajnih odstupanja u broju ovisnika u tretmanu posljednjih desetak godina.
– Kako u cijeloj Europi i Hrvatskoj, tako i u našoj županiji, smanjuje se broj slučajeva opijatske ovisnosti. Novopridošlih ovisnika je prošle godine bilo 17, a od toga broja su samo trojica ovisnici o opijatima. No istovremeno je u tretmanu bilo 37 neopijatskih ovisnika od kojih 26 o kanabinoidima, dok imamo i ovisnike o amfetaminu, metamfetaminu, tramadolu, benzodiazepinima, odnosno lijekovima za smirenje te sintetskim kanabinoidima u žargonu zvanim galaxy. Dobna struktura liječenih ovisnika pomiče se u sve stariju životnu dob što je velikim dijelom rezultat poboljšanja njihove zdravstvene skrbi. U posljednjih 10 godina prosječna dob liječenih ovisnika povećala se za gotovo osam godina.
U 2023. godini u Hrvatskoj je prosjek godina liječenih ovisnica bio 39,9 godina, a kod muškaraca 42,1 godina. Kod ovisnika se često javljaju bolesti kardiovaskularnog sustava, pluća, jetre, maligne bolesti, a povećan je i rizik za zarazne bolesti koje se prenose krvlju i spolnim putem kao što su hepatitis B i C, HIV te tuberkuloza.
Ovisnost je često udružena i s brojnim drugim psihičkim poremećajima poput depresije, anksioznog poremećaja, PTSP-a i psihotičnih poremećaja što dodatno otežava liječenje i oporavak osobe u tretmanu. U 2023. godini u Hrvatskoj je umrlo 339 osoba liječenih zbog uporabe droga. Najčešći uzroci smrti bile su bolesti krvožilnog sustava, maligne bolesti te predoziranje metadonom.
Najpopularniji su trava, kokain i amfetamin
Europsko istraživanje provedeno u 2024. godini pokazalo je da je u Hrvatskoj kanabis najčešće korištena droga, a slijede ga stimulansi kokain i amfetamin.
Većina ovisnika koristi više psihoaktivnih supstanci čime se želi pojačati učinak. Unatoč pojavi novih vrsta droga, na popularnosti ne gubi alkohol. Posebno se često žestoka alkoholna pića kombiniraju sa stimulativnim drogama kako bi se pojačali osjećaji euforije ili smanjila inhibicija.
Poznato je da je alkohol ulaznica u svijet droge. Mnogi ovisnici o ilegalnim drogama kažu da vjerojatno nikada ne bi probali uzeti drogu da su bili trijezni… S druge strane, kada se jednom uđe u svijet ovisnosti, nerijetko se samo izmjenjuju periodi ovisnosti o jednom, drugom ili trećem sredstvu, napominje Uvodić-Đurić.
Mladi najčešće posežu za drogama u društvu svojih vršnjaka potaknuti znatiželjom, željom za pripadanjem vršnjačkoj skupini i „dokazivanjem odraslosti“. Ponekad navode kao uzrok i dosadu. Nitko ni ne pomišlja da će se „navući“ i postati ovisnik. U nastavku priče, kao najčešći motiv za uzimanje droga ovisnici navode želju za zabavom, opuštanjem i euforijom kod konzumiranja stimulativnih sredstava („dizalica“) te umanjivanje stresa i osjećaja napetosti i tjeskobe kod uzimanja kanabisa.
Najčešće mjesto konzumacije droge je kod kuće, čak i za droge koje se povezuju s noćnim provodima kao što su kokain i ecstasy. Drogu najčešće nabavljaju od poznatih izvora kojima vjeruju – prijatelja, poznanika i poznatih dilera.
No doktorica Uvodić-Đurić naglašava da su brojke kojima barata struka vjerojatno samo vrh sante leda u odnosu na stvarne brojke.
– To se posebno odnosi na ovisnike o sintetičkim drogama, pogotovo stimulansima koji ne traže pomoć jer smatraju da nemaju problem i da im ne treba pomoć, a najčešće ni nemaju povjerenja u zdravstveni sustav i njegove mogućnosti, stoga se javljaju stručnjacima tek u slučajevima teških zdravstvenih oštećenja ili ako su primorani nekom mjerom pravosudnog sustava, zaključuje.
*Preuzeto iz lista Međimurje, br. 3660
