
Rode u Murskom Središću već 40 godina svake proljeće dolaze na električni stup ispred kuće gospođe Ane Mađarić, koja s ponosom čuva gnijezdo i brine o ostalim pticama u svom dvorištu Rode u Murskom Središću već 40 godina svake proljeće dolaze na električni stup ispred kuće gospođe Ane Mađarić, koja s ponosom čuva gnijezdo i brine o ostalim pticama u svom dvorištu. Otkrijte dirljivu priču o dugogodišnjem prijateljstvu ljudi i prirode. Rode u Murskom Središću već 40 godina svake proljeće dolaze na električni stup ispred kuće gospođe Ane Mađarić, koja s ponosom čuva gnijezdo i brine o ostalim pticama u svom dvorištu. Otkrijte dirljivu priču o dugogodišnjem prijateljstvu ljudi i prirode.
„Dođite do mene, ja sam ona kuća ispred koje su rode. Nemrete fulati, imam najlepše ruže u ulici,“ rekla mi je gospođa Ana Mađarić prilikom jednog slučajnog susreta u Murskom Središću.

I stvarno je tako – pred njezinom kućom uspijeva nekoliko grmova crvenih ruža koje privlače poglede, kao i šarena Mici koja se odmara na travi. Dvorište iza kuće krasi red božura svih boja i oblika, brojne voćke i mali povrtnjak. Gospođa Mađarić posadila je i rajčicu – osam kanti za osam unuka koje ima, sedam malih vještica i jednog dečka, smije se. Inače je članica lokalne udruge žena, a svoje cvijeće prodaje za donacije Zakladi Katruža.
No, razlog posjeta bile su rode koje nastanjuju električni stup ispred njezine kuće već 40 godina. Vjerojatno nije isti par svake godine, ali rode dolaze svake proljeće i naprave gnijezdo.

Bilo je prigovora na rode i štetu koju rade, no gospođa Ana nije dozvolila da se gnijezdo i rode uklone. U njezinoj kući dobrodošli su i vrapci, crvenorepke, a nastanjuju se i lastavice.
Dok pričamo, čuje se klepetanje roda. Ove godine došle su kasnije nego obično, nakon Uskrsa, pa još nema mladih roda.
„Prvi je došel muški, popravio je gnijezdo, to je jako simpatično gledati kako sređuje kuću, premeće kitje sim tam. I onda jedan dan, oko gnijezda letilo je pet roda, ja sam mislila da bude svađa za teritorij, ali onda je jedna roda sletila k njemu, to je bila njegova partnerica.
Bilo je interesantno, kak su oni kljun jedan prek drugog složili dok su se pozdravljali. I sad sjede i čuvaju jaja. Parovi roda su skupa doživotno,“ govori gospođa Mađarić.

I sama je doživjela takvu ljubav. Prošle godine, za 75. rođendan, u znak sjećanja na preminulog supruga, na ruci je dala napraviti tetovažu s njegovim imenom.
*Preuzeto iz lista Međimurje br. 3658



