Saznajte zašto je Dan hrvatske zastave posvećen važnom povijesnom trenutku iz 1848. godine
Dan hrvatske zastave podsjeća nas na važan povijesni događaj iz 1848. godine, koji se dogodio upravo 5. lipnja, kada je barun Josip Jelačić svečano ustoličen za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Tog je dana hrvatska trobojnica – crvena, bijela i plava – prvi put službeno korištena kao simbol hrvatske nacionalne slobode i jedinstva.
Povijesni kontekst
Barun Josip Jelačić ušao je u Zagreb u svečanoj povorci predvođenoj husarima i serežanima u slikovitim odorama. Na Katarininom trgu ga je dočekalo mnoštvo naroda, a saborski zastupnici primili su njegovu prisegu. Ustoličenje je završilo tradicionalnim podizanjem bana triput u vis, uz poklike „Živio!“ i pucnjavu topova. Obred ustoličenja nastavljen je u crkvi sv. Marka, a potom i u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje ga je formalno ustoličio pravoslavni patrijarh Josif Rajačić, što je simboliziralo hrvatsko-srpsko jedinstvo u obrani od mađarskih pretenzija.
Istoga dana održano je prvo zasjedanje Hrvatskog sabora izabranog na načelima građanskog liberalizma, gdje je Jelačić potvrđen za bana i donesene su važne odluke, poput ukidanja kmetstva i uvođenja općeg plaćanja poreza, što je označilo službeni kraj feudalizma u Hrvatskoj.
Značaj hrvatske zastave
Hrvatska zastava, sastavljena od crvene, bijele i plave boje, simbolizira povijesne hrvatske zemlje – Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju. U vremenu velikih promjena tijekom 1848., zastava je postala simbol otpora, slobode hrvatskog naroda, a njezina službena uporaba vezana je upravo uz ustoličenje bana Jelačića.
Dan hrvatske zastave obilježava se 5. lipnja kao podsjetnik na ovaj značajan povijesni trenutak i kao simbol nacionalnog ponosa.
Današnja zastava Republike Hrvatske službeno je usvojena 21. prosinca 1990. godine, nekoliko mjeseci prije proglašenja neovisnosti. Sastoji se od tri horizontalna polja jednake veličine – crvene, bijele i plave boje, poredanih od vrha prema dnu. Riječ je o tradicionalnim panslavenskim bojama koje se pojavljuju i na zastavama drugih slavenskih naroda, a u hrvatskoj povijesti prisutne su još od 19. stoljeća.
U središtu zastave nalazi se grb Republike Hrvatske, koji je neizostavan dio njezina identiteta. Glavni dio grba čini prepoznatljivi crveno-bijeli šahovski uzorak, tzv. “šahovnica”, s 25 polja (13 crvenih i 12 bijelih), koji simbolizira povijesni hrvatski identitet. Iznad štita nalazi se kruna sastavljena od pet manjih povijesnih grbova – Hrvatske, Dubrovnika, Dalmacije, Istre i Slavonije – koji predstavljaju povijesne regije hrvatskog naroda.
Dan hrvatske zastave nije samo povijesni podsjetnik, već i simbol trajnog jedinstva i nacionalnog identiteta koji je započeo 5. lipnja 1848. godine. Hrvatska trobojnica iz tog doba i danas povezuje sve Hrvate u njihovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
