Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe donesen je 2008. uz izmjene i dopune 2010. godine
Jasno propisuje koliko djece može biti u vrtićkim skupinama i koliko odgojitelja i ostalog osoblja može raditi, piše Srednja.hr
Odgojitelji u vrtiću ove subote planiraju veliki prosvjed na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Imaju više zahtjeva, a jedan od njih odnosi se na prevelike grupe kao i nedostatak osoblja u vrtićima.
Odgojiteljima u vrtićima je prekipjelo i odlučili su izaći na ulice. U subotu 12. travnja na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu prosvjedovat će protiv teških uvjeta rada u kojima su se našli. Konkretno, Državni pedagoški standard se često krši. Skupine djece su prevelike, a osim odgojitelja, u vrtićima nedostaje i drugog stručnog i tehničkog osoblja.
Pedagoški standard je jasan: U zgradi vrtića najviše 10 skupina
No, što točno propisuje Državni pedagoški standard? Sabor ga je izglasao još davnog 16. svibnja 2008. godine na prijedlog Vlade. Postoji tri njegove varijante: jedan za osnovne, drugi za srednje škole te treći za predškolski odgoj. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe popisuje sve uvjete ‘za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi’. Nakon što je donesen 2008. godine, prošao je kroz svoju posljednju izmjenu i dopunu 21. srpnja 2010. godine.
U dokumentu od devet stranica opisuje se kako trebaju izgledati:
programi s obzirom na trajanje i namjenu
predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece
predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu
predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina
ustroj predškole
mjerila za broj djece u odgojnim skupinama
mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću
mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću
mjerila za financiranje programa dječjih vrtića
materijalni i financijski uvjeti rada
prostori dječjeg vrtića
higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću
mjerila za opremu dječjeg vrtića
mjerila za didaktička sredstva i pomagala
Tako je zanimljivo primijetiti da je u ovom aktu istaknuto da ‘zgrada dječjeg vrtića može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina’, a dijete u predškolski odgojno-obrazovni program može krenuti već sa šest mjeseci starosti. Pritom je naglašeno i da dijete ‘s posebno-odgojno-obrazovnim potrebama’ trebaju posebnu pažnju.
Neovisno je li posrijedi dijete s teškoćama (s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi, koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu) ili darovito dijete (dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe).
Od 5 do 25: Broj djece ovisi o dobi i broju članova s poteškoćama
Dok odgojitelji navode da se moraju nositi s previše djece u jednoj skupini, članak 19 pedagoškog standarda jasno kaže da ‘broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći od 20 djece’. To je maksimum, koji se čak može i prekoračiti. Naime, u članku 22 se navodi da se broj djece u konkretnoj skupi definira ovisno o dobi djece, ali i broju djece s teškoćama u toj skupini. Postoje tri vrste skupine djece: Redovita skupina, mješovito-odgojno obrazovna skupina te odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa namijenjena djeci s istom teškoćom ili djeci koja imaju poteškoće autističnog spektra.
No, kada pričamo o redovitoj skupini, u njoj može biti:
najviše 5 djece (od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci)
najviše 8 djece (od 13 do 18 mjeseci)
najviše 12 djece (od 19 do 24 mjeseca)
najviše 14 djece (u trećoj godini )
najviše 18 djece (u četvrtoj godini)
najviše 20 djece (u petoj godini)
najviše 23 djece (u šestoj godini)
najviše 25 djece (u sedmoj godini do polaska u školu)
Ostatak članka pročitajte ovdje
