Nakon više od 30 godina, proglašen je drugi rezervat biosfere u Hrvatskoj (nakon planine Velebit 1977. godine). Površina rezervata Mura – Drava – Dunav u Hrvatskoj iznosi 395 860,7 ha i proteže se kroz šest sjevernih hrvatskih županija.
Obilježava ga veliko bogatstvo i raznolikost vodenih i močvarnih staništa (sprudovi, mrtvi rukavci, strme obale, poplavne šume i dr.) te biljnih i životinjskih vrsta posebice ptica i riba. Inicijativu za proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav potaknuo je njemački Euronatur kojeg su potom podržali WWF i hrvatske udruge za zaštitu okoliša.
Zaštita u kategoriji rezervata biosfere u Hrvatskoj temelji se na Regionalnom parku Mura – Drava i Parku prirode Kopački rit te ekološkoj mreži RH. Pristupanjem UNESCO-voj mreži rezervata biosfere, prepoznata je izuzetna prirodna vrijednost ovog prostora na svjetskoj i europskoj razini.
Stručnu podlogu za Regionalni park Mura – Drava i nominacijski materijal za rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav izradio je Državni zavod za zaštitu prirode, a nominacijski proces i međunarodnu suradnju provelo je i koordiniralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz podršku Hrvatskog odbora za UNESCO-v MAB program.
Svaki rezervat biosfere treba ispuniti tri funkcije koje se međusobno nadopunjuju: zaštitnu funkciju, razvojnu funkciju i logističku funkciju. Rezervati biosfere su međunarodno priznati oblik zaštite koji promoviraju skladan suživot čovjeka i prirode odnosno pronalaze rješenja za usklađivanje očuvanja bioraznolikosti i socio-ekonomskog razvoja.
