Prema istraživanju, u Međimurju se trenutno nalazi oko 3.000 stranih radnika - većina njih izražava želju da postanu novi Međimurci
Na današnjoj 122. sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji raspravljalo se o integraciji stranih radnika, aktualnoj temi koja postaje sve važnija u kontekstu gospodarskih i demografskih kretanja u regiji. Predsjednik vijeća Josip Grivec istaknuo je kako je ovo jedno od najaktivnijih vijeća u Hrvatskoj, što je prepoznao i ministar Marin Piletić (ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike), a sjednica je održana upravo na Dan socijalne pravde.
“Uvijek obrađujemo aktualne teme, a danas je to integracija stranih radnika. Današnji Dan socijalne pravde prilika je da pozovemo sve koji mogu doprinijeti sprečavanju siromaštva i promicanju uključivosti, kako bismo imali što pravednije društvo,” rekao je Grivec.
Poduzetnici svjesni problema
Ivan Senčar, predstavnik poduzetnika u vijeću, naglasio je kako su Međimurci još jednom pokazali da znaju prihvatiti druge i drugačije, ali i da se moraju ozbiljno pozabaviti zadržavanjem domaće radne snage.
“Prije godinu dana možda nije bilo ovako s prihvaćanjem stranih radnika, ali dali smo si truda. Puno pažnje posvetili smo integraciji stranih radnika jer ih, nažalost, trebamo. No, istovremeno ne smijemo zaboraviti naše ljude i zapostaviti domaće radnike. Prema statistici, među stranim radnicima nema nezadovoljstva, tek se rijetki nisu uspjeli integrirati, ali moramo raditi na tome da im bude što bolje. Naravno, ne na štetu domaćih radnika,” rekao je Senčar.
Demografski izazovi i integracija
Prof. Marin Strmota, demograf i istraživač, ali i bivši državni tajnik za demografiju, na sjednici je predstavio rezultate istraživanja doseljavanja stranih radnika na području Međimurske županije, koje je provedeno na inicijativu Platforme za Društveni centar Čakovec. Istaknuo je kako Hrvatska bilježi negativan prirodni prirast i sve manji broj stanovnika, što dovodi do povećane potražnje za stranim radnicima.
“Integracija stranih radnika nije samo gospodarsko pitanje, već i demografsko. Hrvatska se još nije snašla s velikim priljevom radnika u posljednje dvije godine. Čak i europska iskustva, poput onih u Švedskoj i Njemačkoj, pokazuju da integracija nije jednostavan proces,” naglasio je Strmota.
Prema istraživanju provedenom u Međimurju, pretpostavlja se da u županiji trenutno radi oko 3.000 stranih radnika, dok ih je u susjednom Varaždinu oko 8.000. Većina dolazi iz Filipina, Nepala i Indije. Njihovi glavni problemi vezani su uz loše stambene uvjete, što često dovodi do nezadovoljstva i otežava integraciju.
“Mnogi su zadovoljni plaćama jer zarađuju dva do tri puta više nego u svojim matičnim zemljama, no i dalje su to minimalne plaće u Hrvatskoj. Ključno pitanje je kako spriječiti getoizaciju, kakvu sada vidimo u Švedskoj i Francuskoj,” dodao je Strmota.
Budućnost tržišta rada i nova demografska slika Međimurja
Velik broj stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku su muškarci između 25 i 40 godina, a preko 90 posto njih izražava želju da ovdje ostanu i dovedu obitelji. No, postavlja se pitanje hoće li ostati kada bolje upoznaju zakone i hoće li otići u europske zemlje s višim plaćama – zapravo, hoće li slijediti hrvatski primjer i napustiti Hrvatsku.
Prosječna plaća stranih radnika u Hrvatskoj iznosi oko 800 eura, što je minimalna plaća, ali često poslodavce potiče da ih zapošljavaju umjesto domaćih radnika, koji traže veće primanja. No, kako ističe Strmota, strani radnik često poslodavca na kraju košta više zbog troškova stanovanja, edukacije i naknada agencijama.
Ivan Senčar nadovezao se na izjavu prof. Strmote je kako nije fer da se odgovornost za useljavanje stranih radnika prebacuje isključivo na poslodavce.
“Država nosi dio odgovornosti, posebno zbog poreza. Nismo riješili pitanje zašto naši ljudi odlaze. Želimo da se vrate, ali ne pod svaku cijenu i po privilegiranim uvjetima. Moramo cijeniti i one koji su ovdje ostali. Ključno je pronaći ravnotežu između integracije stranih radnika i poboljšanja uvjeta za domaće stanovništvo,” zaključio je Senčar.
Rasprava na sjednici pokazala je da je integracija stranih radnika složen proces koji zahtijeva promišljenu i odgovornu politiku. Međimurje, koje se među prvima počelo baviti ovim izazovima, može poslužiti kao primjer kako pronaći balans između gospodarskih potreba i društvene kohezije.
