Nakon što je 2024. bila globalno najtoplija godina u povijesti mjerenja, početak 2025. ne daje naznake usporavanja klimatskih promjena
Prema podacima Agencije Europske unije za klimatske promjene Copernicus, siječanj 2025. bio je najtopliji dosad zabilježen, s globalnom prosječnom temperaturom od 1,75°C višom nego u predindustrijskom razdoblju.
Ako se obistine prognoze da će cijela godina nastaviti ovim tempom, mogli bismo se suočiti s još jednim rekordno toplim razdobljem, s nepredvidivim vremenskim obrascima i dugotrajnim posljedicama na okoliš, poljoprivredu i život općenito.
Toplinska odstupanja i klimatski obrasci
Znanstvenici su očekivali blaži početak godine zbog prijelaza iz toplog razdoblja El Niña u hladniju La Niñu. No, kako sada ističe Copernicus, La Niña se još uvijek nije potpuno razvila, a svijet se nalazi u neutralnoj fazi između dvaju klimatskih fenomena.
“Početkom ljeta završilo je razdoblje El Niña, koje karakteriziraju iznadprosječne temperature u tropskom Tihom oceanu, a koje se potom manifestiraju globalno. Očekivalo se da će nakon toga doći do razdoblja La Niñe, koje donosi hladnije uvjete, no trenutno smo u svojevrsnom klimatskom međurazdoblju”, pojasnio je prof. Branko Grisogono, atmosferski fizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, piše N1.
S obzirom na to da se efekti La Niñe ponekad osjete tek nakon nekoliko mjeseci, ili čak pola godine, moguće je da njezin utjecaj još nije došao do izražaja. “Hlađenje traje duže od zagrijavanja, što je posljedica termodinamičkih procesa. Primjerice, voda se zagrijava puno brže nego što se hladi – sličan princip vrijedi i za atmosferske promjene”, objašnjava Grisogono.
Jesu li temperature u siječnju dosegle razinu “toplinskog vala”?
Iako koncept “toplinskog vala” obično povezujemo s ljetnim razdobljima, izrazito topli siječanj neki su stručnjaci već nazvali zimskim ekvivalentom toplinskog vala.
“Siječanj je bio i te kako natprosječno topao, mogli bismo reći da smo imali ‘toplinski val’ u prenesenom smislu, jer se naravno ne radi o klasičnim ljetnim vrućinama, ali temperaturno odstupanje je bilo značajno”, ističe Grisogono.
Upravo ovakvi temperaturni ekstremi zabrinjavaju znanstvenike, jer ukazuju na ubrzane klimatske promjene koje prelaze očekivane obrasce.
Ugroženi polarni ekosustavi i zagrijavanje oceana
Još jedan faktor koji dodatno doprinosi zabrinutosti znanstvenika je stanje polarnih regija i oceana.
“Slabljenje cirkumpolarne struje u morima oko Antarktike znači da led više ne ostaje stabilan kao prije, već se topi brže. Kad na površini mora nema leda, ono brže upija toplinu, što dodatno potiče zagrijavanje i stvara začarani krug”, objašnjava Grisogono.
Ovaj proces može imati dugoročne posljedice, ne samo za morski ekosustav, već i za globalne vremenske obrasce. Brže zagrijavanje oceana moglo bi dovesti do intenzivnijih oluja, ekstremnijih suša i povećanja razine mora.
Što nas čeka u ostatku godine?
Iako je još rano za precizne prognoze, početak godine ukazuje na nastavak trenda ekstremnih vremenskih prilika, piše N1.
“Teško je reći kakva će biti 2025. u meteorološkom smislu, ali početak je prilično žestok. Klimatske promjene ne posustaju, a globalno gledano još uvijek nije poduzeto ništa značajno kako bi se zaustavio ovaj trend”, upozorava Grisogono.
Dok znanstvenici apeliraju na hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova i održivije politike, pitanje ostaje – koliko su svjetske vlade spremne djelovati kako bi spriječile daljnju eskalaciju klimatske krize?
Jedno je sigurno – siječanj 2025. bio je povijesno topao, a pred nama je neizvjesna godina koja bi mogla donijeti nove rekorde.
