Zbog mulja je na području Štrigove trenutno u pogonu samo jedna plinska bušotina; no otvara se nova priča
Plinska renta, to jest naknada za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, izrazito je omiljena tema u općinskim upravama gornjeg Međimurja. Bazeni iz kojih se bušotinama vadi zemni plin nalaze se na području svih općina.
Riječ je o ‘ozbiljnim’ prihodima na mjesečnoj bazi koji su osjetno podebljali nekada tanašne općinske proračune, no na području općine Štrigova nešto je “zaštekalo”.
– Imali smo ovih dana sastanak, stigla je delegacija iz Ine. Saznali smo da od tri bušotine u našem kraju trenutno radi samo jedna. Radi petica u Vučkovcu, a ne rade trojka u Železnoj Gori i jedinica u Vučkovcu. Zamuljile su se, ušla je voda u plinske pore. Traže način kako da to poprave i bušotine vrate u funkciju – kazao nam je 28. siječnja Stanislav Rebernik, načelnik Štrigove.
Važni prihodi
Štrigovi je ovo vitalna stavka, plinska renta omogućila im je uvođenje širokog spektra mjera za ostanak mladih. Lani su zbog te rente uprihodili nešto više od 415 tisuća eura; to je ‘ozbiljan’ novac. Bilo je i trenutaka kada su samo u mjesec dana dobivali milijun tadašnjih kuna!
Stoga pozorno prate što se događa i razmišljaju kako će se to odraziti na prihode i primitke općinskog proračuna – naročito sada kad slijede velika ulaganja (kanalizacija, vrtić…)
– Mi tu ne možemo ništa. Rekli su da rade na tome, traže prave metode. I njima je prioritet vratiti ih u funkciju – dodaje načelnik. Potom nastavlja te nam prenosi i informaciju da je Ina završila veliko istraživanje geotermalnog potencijala u gornjem Međimurju. Obaviješteni su kako je otkriveno šest dobrih položaja za crpljenje.
– Riječ je o vodi iz podzemlja koja dostiže temperaturu do 140 stupnjeva Celzija. Poznatom tehnologijom će se uz pomoć te vruće vode proizvoditi električna energija. A nama je zanimljivo ono što im ostaje nakon procesa. Riječ je o vodi od nekih 70 stupnjeva – pojašnjava.
Grijanje staklenika
Tako su, podsjeća, nekada nastale i toplice u Vučkovcu. No ovaj put ne spominju se toplice, već mogućnosti grijanja.
– Ovo nije gradska sredina, teren je složen, a kuće disperzirane, stoga nije riječ ni o grijanju kuća, no moguće je grijanje staklenika. Naši dobri prijatelji iz nedalekog slovenskog Dobrovnika su na taj način došli do 1,5 posto svjetske proizvodnje orhideja – kaže.
Ideje su još u povojima, vrijeme će pokazati hoće li se i ostvariti, no potencijal zasigurno postoji. Uz to, postoji i renta za crpljenje geotermalnih voda, iako osjetno niža.
Sljedeća stvar koja sad intrigira načelnike u gornjem Međimurju su točne lokacije pogodne za crpljenje voda, to im još nije rečeno. Rebernik se nada da je barem jedna na području općine Štrigova. Kada to doznaju, razmišljat će dalje.
– Svakako se trebamo pripremiti, ovo bi moglo biti jako zanimljivo – kaže za kraj.
*Preuzeto iz lista Međimurje br. 3641
