Ministrica zdravstva Irena Hrstić ovog je tjedna predstavila planove o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s ciljem povećanja naknada za slučajeve bolovanja
Najava je izazvala značajne reakcije, posebice iz redova stranke Možemo, koja je uputila vlastiti prijedlog zakonskih izmjena, saznaje N1.
Oporbena stranka Možemo traži da se naknade za dugotrajno bolovanje usklađuju s visinom prosječne plaće u Hrvatskoj jednom godišnje. Zastupnica Ivana Kekin istaknula je da su mnogi dugotrajni onkološki pacijenti prisiljeni preživljavati s naknadama od svega 300 do 500 eura mjesečno, što je rezultat višegodišnjeg zanemarivanja usklađivanja iznosa s rastom prosječne plaće.
„Mnogi onkološki pacijenti preživljavaju s nedostatnim primanjima jer se naknade nisu usklađivale još od 2006. godine, kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura. Danas je ta plaća 1366 eura, ali naknade nisu povećane ni za cent,“ upozorila je Kekin. Kao primjer, navela je slučaj osobe kojoj je 2014. određena naknada od 280 eura na temelju posljednjih šest primljenih plaća, a taj se iznos do danas nije promijenio, unatoč porastu prosječne plaće za 80 posto.
Odgovor Ministarstva zdravstva
Iz Ministarstva zdravstva poručili su da su navodi o zanemarivanju naknada netočni te da su u pripremi značajna povećanja. Prema planiranim izmjenama, najviši iznos naknada povećat će se s dosadašnjih 565 eura na 995 eura, dok će se najniži iznos definirati na 80 posto proračunske osnovice, odnosno 353,15 eura.
„Promjene će obuhvatiti svih 11 kategorija pacijenata definiranih člankom 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,“ naveli su iz Ministarstva, ističući da se povećanja odnose na sve osiguranike, a ne isključivo na onkološke pacijente.
Stručnjaci naglašavaju kako su promjene neophodne zbog znatnog porasta troškova života i rasta prosječne plaće. Dugogodišnja neusklađenost naknada za bolovanje s ekonomskim pokazateljima dovela je mnoge obitelji u rizik od financijske nesigurnosti, posebice u slučaju teških bolesti koje zahtijevaju dugotrajne terapije i izostanak s posla.
Očekuje se da će najavljene izmjene zakona stupiti na snagu nakon donošenja u Saboru, no ostaje vidjeti hoće li predložene promjene biti dovoljne za zadovoljenje potreba najugroženijih skupina pacijenata.
Planirano povećanje naknada moglo bi donijeti olakšanje tisućama građana, no pitanje usklađivanja s rastom plaća ostaje ključno za održavanje pravednosti u zdravstvenom sustavu. Stranka Možemo i dalje inzistira na uvođenju godišnjeg usklađivanja, dok Ministarstvo naglašava da su u fokusu promjene koje obuhvaćaju sve osiguranike. Rasprave o ovom zakonu mogle bi označiti početak šireg dijaloga o socijalnoj pravdi i pravednosti u sustavu zdravstvenog osiguranja.
