Nikad manje rođene djece u Hrvatskoj, ali umrlo je puno manje ljudi nego prethodnih godine
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, U Hrvatskoj je 2023. godine rođeno 32.170 djece, a umrlo je 51.275 stanovnika. Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece od 1991. godine, odnosno otkako postoje statistička mjerenja. S druge strane, negativni prirodni prirast je smanjen jer su umrle 5.704 osobe manje nego u prethodnoj godini, a ukupno iznosi 19.105.
Pozitivna vijest je činjenica da je migracijski saldo u velikom plusu pa je broj stanovnika Hrvatske veći nego prethodne godine, piše Mirovina.hr.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke prirodnog kretanja u Hrvatskoj za 2023. godinu. Statistika je porazna, ali ruku na srce, i očekivana. U tom razdoblju rođeno je 32.170 djece, a umrlo je 51.275 stanovnika. U prijevodu, Hrvatska iz godine u godinu ima negativni prirodni prirast, a u 2023. godine broj stanovnika smanjen je za 19.105.
U šest županija dvostruko više umrlih nego rođenih
U šest hrvatskih županija je tijekom 2023. godine bilo dvostruko više preminulih od broja novorođene djece. Riječ je o županijama koje tradicionalno godinama imaju isti problem, a to su: Ličko – senjska, Primorsko- goranska, Karlovačka, Požeško- slavonska, Sisačko- moslavačka te Šibensko- kninska županija. Još osam županija blizu je takvom katastrofalnom omjeru. U njima se u svakih 100 umrlih osoba rodilo tek između 50 i 60 djece, što je poprilično porazno.
Niti jedna županija se ne može pohvaliti s prirodnim prirastom, ali u nekim županijama je situacija bolja nego u drugima. Recimo, u Međimurskoj županiji, koja je jedno od dobrostojećih hrvatskih županija po pitanju stope fertiliteta, na svakih 100 preminulih rodilo se samo 84 djece.
Nakon Međimurske, slijede Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb, u kojima je vitalni indeks iznosio 77. Također, u Gradu Zagrebu je rođen najveći broj djece, ali je i bilo najviše umrlih, što je poprilično logično jer je riječ o najmnogoljudnijem hrvatskom gradu.
Nikad manje rođene djece
U Hrvatskoj je 2023. godine rođeno 32.170 djece, što je najmanji broj otkako se vode statistički podaci. U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1 posto, tj. rođeno je 1.713 djece manje nego u 2022. Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene.
Od 32.170 živorođene djece rođeno je 16.355 ili 50,8 posto muške djece i 15 815 ili 49,2 posto ženske djece. S druge strane, stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) u 2023. iznosila je 8,3.
Usporedimo li statistiku rođenih zadnjih pet godina, od 2019. godine do 2021. situacija je bila puno bolja nego zadnje dvije godine. U 2019. je rođeno 36.296 djece, godinu kasnije je broj nešto sitno pao, na 35.987 djece, da bi u 2021. najviše narastao, kad se rodilo 36.641 djece. U zadnje dvije godine vidljiv je kontinuirani pad, i to u svakoj godini za gotovo dvije tisuće djece.
U 2022. godini je rođeno 34.027 djece, a u 2023. godini 32.325. djece. Nevjerojatno zvuči činjenica da je 2013. godine u Hrvatskoj rođeno 40.083 djece, čak 7.758 djece više 2023. godine. Vidljiv je negativan trend u rađanju djece, pogotovo zadnje dvije godine, a vrlo bitan razlog u tome zasigurno igra inflacija te kriza koja je zahvatila svijet.
Osjetno smanjen broj umrlih
Osjetno je smanjen broj umrlih što je ublažilo trend rasta negativnog prirodnog prirasta. U 2023. umrlo je 51.275 stanovnika, što je 5.704 osobe ili 10 posto manje nego u prethodnoj godini. Primjerice, 1993. godine je umrlo 50.846 stanovnika, 2003. godine 52.575 stanovnika, a 2013. godine 50.386 stanovnika. Statistički gledajući, brojevi ne odskaču u velikoj mjeri.
Kad bismo usporedilo broj umrlih zadnjih pet godina, u 2020., 2021. i 2022. godini je vidljiva anomalija, odnosno velik skok u broju umrlih. Razlog tome je pandemija koronavirusa koja je poharala Hrvatsku i cijeli svijet. Primjerice, u 2019. godini je u Hrvatskoj umrlo 51.794 stanovnika, a u 2020. 57.023. Godinu dana kasnije broj je naglo narastao, pa smo u 2021. godini imali 62.712 umrlih, a 2022. godine je taj broj uvelike pao, ali je i dalje bio visok, a umrlo je 56.979 stanovnika.
U zadnjih deset godina, broj umrlih nije previše odskakao od svog prosjeku, osim u spomenutim godinama pandemije koronavirusa. Primjerice, zbrojimo li broj umrlih, ne računajući tri godine koronavirusa, prosječno je u Hrvatskoj u ostalih sedam godina umrlo 52.263 stanovnika. Uračunamo li sve godine, odnosno njih zadnjih deset, u prosjeku je umrlo 54.256 stanovnika.
Više možete pročitati na Mirovina.hr.
